Zdenka Gavranović iz Ribnika jedna je od rijetkih žena koja pravi mamce za ribu – vještačke muve, a ujedno je i vrstan ribolovac.
Nekada i po 10 časova sjedi za stegom i, neumorno, sa ljubavlju, energijom i kreativnošću veze vještačke muve koje će možda njoj ili nekom drugom ribaru omogućiti užitak u hobiju na vodi.
Gavranovićeva kaže za Srnu da se izradom mamaca bavi desetak godina i da je zanat učila od vrhunskih vezača i ribara koji dolaze u Ribnik, u kojem se na istoimenoj rijeci često organizuju evropska i svjetska takmičenja u ribolovu mušičarenjem (flaj-fišing).
“Prvo je moj muž počeo praviti mamce, pa onda i ja, gledali smo kako to naši prijatelji stranci rade i učili smo od njih. Počeli smo eksperimentisati i praviti za sebe, sporo je išlo u početku i potrebno je mnogo vremena da se nauči”, navodi Gavranovićeva i dodaje da se taj posao uvijek uči.
Ona naglašava da je rijetkost da se žena bavi pravljenjem vještačkih muva, te da ne zna nijednu sa ovih prostora koja se posvetila ovom nesvakidašnjem i izazovnom zanatu.
Prema njenim riječima, postoje dvije vrste muva, tonuća ili nimfa, koja je teža zbog volframa – odnosno glavice na vrhu, kao i površinska ili suva muva.
“Tačno se zna koja se muva koristi u određeno doba dana i određeno godišnje doba, a razlikuju se i po veličinama koje su predstavljene brojevima. Što je veći broj, manja je muva i obrnuto”, priča Gavranovićeva.
Ona koristi isključivo prirodne materijale koje najčešće preko prijatelja nabavlja iz Srbije, Italije, Danske, Švedske i Švajcarske.
Prema njenim riječima, za izradu mamaca su potrebna pera raznih ptica, dabing ili krzno od zeca i lojna pera iz repa patke.
“Uglavnom koristim pera od fazana i pauna i farbam ih raznim bojama. Imamo i svoje zečeve, takozvane kastorekse, a oni su najbolji jer imaju meko krzno. Tu je i mašina – stega, bez koje se ne može raditi, te konci, žice i udice”, ističe Gavranovićeva.
Pet minuta joj je potrebno da napravi jednu suvu muvu, a 10 do 15 minuta da napravi tonuću muvu ili nimfu.
Cijena jedne muve, i suve i tonuće, jeste dvije KM, a Gavranovićeva ističe da posla uvijek ima i da se od njega može lijepo živjeti.
“Rijeka Ribnik je bogata kalifornijskom i potočnom pastrmkom i lipljenom. Ovdje, zbog ribolova, dolaze stranci i oni kupuju, a radim i za inostrano tržište i po porudžbi šaljem poštom”, navodi Gavranovićeva.
Ova vrijedna Ribničanka je i majka i domaćica, ali i strastveni ribolovac. O svojim uspjesima u ribolovu ne želi mnogo da priča jer je očigledno da su joj presudni ljubav i užitak, a ne dužina ulovljene ribe.
“Prvo sam naučila da pravim mamce za ribu, pa tek onda da pecam. Teško je reći šta više volim, možda ribolov, jer sam u njemu potpuno opuštena. Sve to radim sa velikom ljubavlju i u toj priči sam pronašla sebe”, kaže Zdenka Gavranović.
SRNA