Dan planete Zemlje se danas obilježavao u čitavom svijetu zbog potrebe podizanja svjesnosti o ekološkom zagađenju. Činjenica je da nam i dalje predstoji borba sa ovim problemom, a dio rješenja bi se mogao kriti u “zelenim” tehnologijama.
Danas, 22. aprila, se obilježava Dan planete Zemlje, međunarodni događaj koji ima za cilj skrenuti pažnju stanovnika na probleme zaštite okoliša. Globalno zatopljenje, zagađenje i krčenje šuma su samo neke od aktivnosti o kojima se konstantno raspravlja jer su one najveća prijetnja prirodi. Preko milijardu ljudi iz 192 zemlje svake godine učestvuje u aktivnostima povodom Dana planete Zemlje, što ga čini najpopularnijim “praznikom” ikada. Njegova historija seže 51 godinu unazad.
Historija Dana planete Zemlje
Američki senator Gaylord Nelson, demokrata iz Wisconsina, je bio odlučan u namjeri da uvjeri vladu da se planeta nalazi u opasnosti. On se danas smatra jednim od vođa modernog ekološkog pokreta, a 1969. godine je detaljno razvio ideju oko Dana planete Zemlje nakon što je bio nadahnut nizom predavanja protiv Vijetnamskog rata koja su se odvijala na fakultetima širom Sjedinjenih Američkih Država. Nelson je imao plan da se održi veliki broj demonstracija na lokalnim nivoima kako bi uzdrmao političku vladajuću klasu i natjerao je da ovo pitanje uvrsti u nacionalnu agendu. Sa ovom idejom se složilo čak 20 miliona ljudi i počeli su se okupljati širom države.
Takozvana dekada zaštite okoliša je počela 1970. godine i nju obilježava niz zakonodavni reformi koje je osmislio Nelson. Neke od njih su: Nacionalni zakon o divljim rijekama, Zakon o čistoj vodi, Zakon o čistom zraku, Zakon o okolišnom obrazovanju, Savezni zakon o pesticidima itd. Poput mnogih njegovih liberalnih kolega, Nelson je izgubio ponovnu kandidaturu 1980. godine jer je tada počinjala era Ronalda Reagana. Međutim, ostao je važna ličnost u politici zaštite okoliša kao savjetnik Društva za divljinu do svoje smrti 2005. godine. Nelsonove ideje žive i dalje, a tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje je posvećena novim “zelenim” tehnologijama i inovativnom razmišljanju koje može obnoviti svjetske ekosisteme.
Pandemija koronavirusa je još jedan podsjetnik koliko je naše zdravlje povezano sa zdravljem naše planete. Istraživanja pokazuju da nas zdrav ekosistem može zaštititi od bolesti jer biološka raznolikost otežava brzo širenje patogena. U postpandemijskom periodu ćemo imati priliku i odgovornost da stvorimo održiviji ekološki sistem koji je dobar i za ljude i za planetu.
Budućnost Zemlje
Navodimo tri “zelene” tehnologije koje su postale popularne tokom posljednjih nekoliko godina, a za koje se vjeruje da mogu pomoći u “ozdravljenju” planete:
Kompanija Fuergy je osnovana 2018. godine u Slovačkoj. Razvila je brAIn, proizvod koji je namijenjen optimizaciji potrošnje energije i maksimiziranju efikasnosti obnovljivih izvora energije. On je hardverski uređaj sa softverom za umjetnu inteligenciju. Ljudi koji ga koriste mogu smanjiti troškove energije. Ovo se postiže zajedničkom potrošnjom ili dijeljenjem obnovljive energije između potrošača i preduzeća. Na primjer, osoba koja posjeduje višak sunčeve energije može tu energiju prodati drugim potrošačima u svojoj zajednici. Naredna inovacija dolazi iz Kanade.
Facedrive je služba koja istovremeno služi za prijevoz ljudi i dostavu hrane. Vozači mogu zaraditi 90 posto prihoda od prodanih karata i uzeti sve napojnice. Oni koji voze hibridne ili električne automobile će zaraditi i više, a novac stiže direktno na njihove bankovne račune. Usluga je dostupna u 10 kanadskih gradova, uključujući Toronto, Hamilton, Burlington, Otavu i London (u Ontariju). Uskoro se planira proširiti na američko tržište. Ni Australija ne zaostaje u području “zelenih” tehnologija.
Power Ledger je tehnološka kompanija koja djeluje na dva različita tržišta putem svoje vlastite peer-to-peer (P2P) aplikacije. Prva je trgovina energijom, dok je druga trgovina okolišem. Pomaže potrošačima da optimiziraju energiju koju koriste omogućavajući im da bilo kakav višak podijele s drugima bez ikakvih subvencija. Potrošači također mogu trgovati robom, uključujući trgovinu “karbon kreditima”. Kompanija ima niz strateških partnerstava u Silicijskoj dolini, Australiji i Japanu, a također radi i na projektima na Novom Zelandu i u jugoistočnoj Aziji.
Sada je vidljivo da će svaki vid borbe za zdraviji okoliš uključivati saradnju ljudi i tehnologije, što uopće nije negativna stvar. Koliko god neko smatrao modernizaciju lošom, ona je ključna ukoliko želimo osigurati da planeta Zemlja bude ugodno okruženje za generacije koje dolaze.