Iz informacije Savjeta ministara BiH, o kojoj će poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH raspravljati na sjednici u septembru, vidljivo je da nijedan zvanični organ, odnosno ni Savjet ministara BiH, a ni Predsjedništvo BiH, nije dao saglasnost na izgradnju tog mosta.
Jedini organ koji se bavio tim pitanjem bila je Stručna grupa za pregovore sa Hrvatima, koju je formiralo Ministarstvo transporta i komunikacija u maju 2006. godine i koja je tokom pregovora sa Hrvatima pristala na visinu mosta od 55 metara i širinu između stubova od 200 metara.
Iz poprilično konfuzno sastavljene Informacije o izgradnji mosta kopno Pelješac može se zaključiti da je izvještaj te Stručne grupe bio na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, ali na samoj sjednici nije postignut konsenzus o predloženom zaključku. Ovim pitanjem bavilo se i Predsjedništvo BiH, ali takođe nije donesena nikakva odluka, odnosno taj projekat niti je prihvaćen niti odbijen.
“Bilo bi dobro da se otkrije šta se tu dešavalo, da li je bilo saglasnosti i čije. Ako to posmatramo kao međudržavni ugovor, procedura nije sprovedena, jer u tim slučajevima Predsjedništvo BiH predlaže, a Parlamentarna skupština BiH odobrava takve ugovore”, rekao je Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma parlamenta BiH.
Inače, priča o pelješkom mostu kojim bi se povezala Dubrovačkoneretvanska županija sa ostatkom hrvatske teritorije traje već godinama, a strah bošnjačkih političara je da izgradnjom tog mosta BiH gubi nesmetan prolaz do međunarodnih voda, što joj garantuju sve međunarodne konvencije. Za razliku od bošnjačkih političara, Hrvati u BiH čvrsto rade na tome da taj projekat bude završen, dok Srbi poprilično nezainteresovano gledaju na cijeli taj problem.
U Hrvatskoj je izgradnja pelješkog mosta već počela, ali je zbog nedostatka sredstava brzo i prekinuta i često se taj projekat koristio za unutarpolitička prepucavanja. Nakon što je postala članica EU, Hrvatska se ozbiljnije posvetila tom projektu i nakon nekoliko godina uspjela je da od EU dobije 357 miliona evra od ukupno 526 miliona, koliko košta cijeli projekat. Polovinom juna Hrvatska je raspisala i tender za ovaj projekat, koji bi, prema planovima, trebalo da počne da se gradi u ovoj godini, a već početkom 2021. i da bude završen. Tek nakon tog tendera, pojedinci u BiH počeli su da negoduju, a grupa parlamentaraca najavila je i pismo svim međunarodnim institucijama sa zahtjevom da se obustave sve aktivnosti na tom projektu dok se ne postigne konačan i zvanična dogovor BiH i Hrvatske.
Pelješki most, prema dokumentaciji, dug je 2.404 metra, a navodno je Hrvatska spremna i nedavno je ponudila da širina plovnog puta, odnosno širina između stubova, umjesto 200, bude 285 metara.
- 526 miliona vrijednost projekta
- 357 miliona evra EU dala Hrvatskoj za gradnju
- 2021. planiran završetak gradnje
- 2.404 metra dužina mosta
- 200 metara širina plovnog puta
- 55 metara visina mosta
Nezavisne novine