Istraživanja u oblasti genetike i lipida otkrivaju da su nivoi holesterola u krvi više određeni genima nego ishranom, kilažom ili fizičkom aktivnošću.
Jetra proizvodi najveći dio holesterola u našem organizmu, a brzinu te proizvodnje određuju geni. Zbog toga neki ljudi, iako jedu zdravo i redovno vježbaju, mogu da imaju visok nivo LDL holesterola koji se taloži u zidovima arterija i s vremenom ih sužava.
Ljekari sve češće otkrivaju da vitki i spolja potpuno zdravi ljudi mogu da imaju nagomilane naslage u krvnim sudovima koje podsjećaju na nalaze osoba mnogo starijih od njih. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da izgled nije mjerilo unutrašnjeg zdravlja.
Jedan od najčešćih uzroka je porodična hiperholesterolemija (FH), nasljedno stanje koje pogađa oko jednu od 200 do 250 osoba. Riječ je o mutacijama gena (najčešće LDLR, APOB ili PCSK9) zbog kojih organizam ne može da ukloni višak LDL holesterola iz krvi. Vrijednosti tada mogu premašiti i 4,9 mmol/L, a da osoba nema nikakve vidljive simptome.
Bez liječenja, FH značajno povećava rizik od ranog srčanog udara ili šloga, često već u četrdesetim godinama. Istraživanja Mayo klinike pokazuju da osobe s neliječenim genetskim holesterolom imaju i do 20 puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u mlađem dobu.
Kako da znate da li ste među njima
Najjednostavniji način je analiza krvi. Potrebno je uraditi lipidni profil koji meri ukupan, HDL i LDL holesterol, kao i trigliceride. Ako su vrednosti LDL-a visoke, a težina, ishrana i način života uredni, ljekar može da posumnja na nasljedni oblik i preporučiti pregled članova porodice ili eventualno genetsko testiranje (ne i kod nas).
Ljekari zato apeluju da ne čekajte simptome, provjerite krvnu sliku makar jednom godišnje. Holesterol ne boli, ali tiho oštećuje krvne sudove i srce, bez obzira na to koliko ste mršavi.
Nezavisne.com (Foto: Unsplash)