Ideja o odgađanju spavanja prvi je put predstavljena u nizozemskoj studiji iz 2014. godine, gdje je definisana kao situacija u kojoj osoba ‘ne odlazi u krevet u predviđeno vrijeme, a nikakve spoljašnje okolnosti je ne sprečavaju’.
“Osvetničko” odgađanje spavanja prilično je uobičajeno kod ljudi koji osjećaju kako nemaju kontrolu nad svojim vremenom i traže način kako oteti nešto osobnog vremena, čak i ako to znači ostati budan prekasno.
U dodatnoj studiji iz 2014, provedenoj sa širim brojem učesnika, otkriveno je kako je nedostatak samoregulacije povezan s osobinama ličnosti kao što je impulsivnost ili lako ometanje – mogući uzrok odgađanja spavanja.
Iako samoregulacija i odugovlačenje mogu zvučati kao suprotne strane istog novčića, zapravo su različite.
Istraživanje iz 2019. razlikuje to dvoje, definišući odugovlačenje kao odgađanje radnje, dok se samoregulacija odnosi na “misli, osjećaje i ponašanja koja vode pojedince da postave lične ciljeve”.
Za one koji se ne mogu samoregulisati vrijeme prije spavanja može biti jedino pogodno za obradu emocionalnih zaostataka od dana, uključujući frustraciju i ljutnju, ili strah i tjeskobu koje su možda osjećali tokom dana, ali su se isključili.
Intervencije mogu pomoći
Istraživanje je pokazalo kako bi intervencije samoregulacije mogle pomoći u poboljšanju ponašanja spavanja, a time i smanjenju odgađanja spavanja.
U tome mogu biti korisne razne tehnike, poput one koju predlaže dr Mihael Breus. Ideja je usporiti rad vašeg uma, odmaknuti se od tehnologije i riješiti što ste odgađali tokom dana (kako vas to ne bi mučilo pred spavanje).
Njegova tehnika Power-Down Hour sastoji se od tri segmenta, po 20 minuta svaki.
Prvih 20 minuta posvećeno je stvarima koje treba obaviti.
Drugih 20 minuta odvojeno je za higijenu (kao što je topla kupka).
Zadnjih 20 minuta je za opuštanje (kao što je meditacija, molitva ili vođenje dnevnika).
Pridržavanje takvog rasporeda može djelovati kao zahtjevan zadatak, ali može pomoći u prekidanju štetnih obrazaca, poput beskrajnog skrolanja po društvenim mrežama do kasno u noć.
Takođe je korisno dan završiti opuštajućim aktivnostima, prigušivanjem svjetla i izbacivanjem svega što može ometati san i odmor iz spavaće sobe.
“Takvom rutinom možete preuzeti kontrolu nad svojim zdravljem i upravljati potencijalno potisnutim emocijama tokom dana, bez potrebe za ‘osvetom'”, piše Wired.