Suhe šljive su, bez sumnje, najbolje od sušenog voća. Za razliku od svježih šljiva, suhe šljive mogu stajati u ostavi oko šest mjeseci. Kada se čuvaju u frižideru, u zatvorenoj posudi, ostaju jestive do godinu dana.
U sastavu suhih šljiva nalazi se koncentrirani sorbotol i vlakna, što im pruža veći laksativni efekt od svježih šljiva. Kako svježe, tako i ove suhe šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalijuma, vlakana, vitamina K, dok se u tragovima može naći magnezijum i željezo.
U bilo kojem obliku šljiva je nevjerovatno bogata jedinstvenim fitonutrijentima, neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom. Te supstance su klasifikovane kao fenoli, a njihova uloga antioksidanata potvrđena je u više naučnih istraživanja. Od izuzetnog značaja je sposobnost svježe i suhe šljive da se željezo u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu sa vitaminom C u plodovima tog voća.
Konzumiranje četiri do pet suhih šljiva daje vam oko 280 mg kalijuma ili oko 12 posto dnevnog preporučenog unosa. Evo nekoliko potencijalnih zdravstvenih dobrobiti jedenja suhih šljiva.
Jedan od najstarijih kineskih lijekova napravljen je upravo od suhe (dimljene) šljive i nosi naziv ubai. Ovaj lijek ublažava simptome mučnine, groznice i kašlja. Na vrhu liste od 24 vrste voća antioksidante moći nalazi se sveža šljiva (prunus domestica), dok je suha šljiva daleko ispred suhih smokvi, hurmi, grožđa, kajsija, i to sa dva puta većom antioksidantom snagom.
Suhe šljive su dobar izvor netopivih i topivih vlakana. Netopiva vlakna pomažu u održavanju redovne stolice, dok topiva vlakna pomažu u umjerenoj probavi i apsorpciji hranjivih materija iz hrane. Suhe šljive također sadrže sorbitol i hlorogensku kiselinu, koji mogu povećati učestalost stolice.
Antioksidansi i protivupalna svojstva suvih šljiva mogu spriječiti gubitak koštane mase i pomoći u održavanju zdrave gustoće i formiranja kostiju, prema kliničkim studijama. Veće količine vitamina K u suhim šljivama takođe pomažu u poboljšanju zdravlja kostiju.
Samo tri do četiri suhe šljive dnevno mogu pomoći da neutrališete ćelije štetnih slobodnih radikala koji negativno utiču na pamćenje, piše Novi.ba.
Istraživanja su pokazala da su flavonoidi prisutni u šljivama djelotvorni kod zaštite od dobnog kognitivnog oštećenja. Redovno konzumiranje šljiva takođe pomaže u sprečavanju starosnih neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.
Suhe šljive mogu pomoći u snižavanju nivoa glukoze u krvi i LDL holesterola (“lošeg holesterola”), istovremeno štiteći vaše ćelije od oštećenja koja mogu dovesti do bolesti.