Naime, brendirani proizvođači tvrde da njihova nosiva tehnologija precizno prati rutinu vježbanja, tjelesnu temperaturu, otkucaje srca, menstrualni ciklus, obrasce spavanja i dr.
Britanski ministar zdravstva Wes Streeting je govorio o prijedlogu da se korisnicima usluga javnog zdravstva daju neki od uređaja nosive tehnologije kako bi, između ostalog, mogli pratiti zdravstveno stanje nakon liječenja od raka.
No, mnogi ljekari i stručnjaci za tehnologiju su oprezni po pitanju korištenja podataka o zdravstvenom stanju, a koji su prikupljeni nosivom tehnologijom. Novinarka BBC-a Zoe Kleinman je podijelila vlastito iskustvo s pametnim prstenom proizvođača Ultrahuman.
“Trenutno koristim pametni prsten Ultrahuman. Činilo se da je prije mene znao da ću se razboliti. Jednog vikenda me je upozorio da mi je temperatura blago povišena, a san nemiran. Upozorio me je da nešto nije uredu. Simptome perimenopauze sam ignorirala, a dva dana kasnije sam ležala u krevetu s želučanim tegobama. Nije bila potrebna medicinska pomoć, ali da jeste, da li bi podaci s mog uređaja pomogli zdravstvenim radnicima u tretmanu? Mnogi proizvođači uređaja govore o tome”, ukazala je Kleinman.
Pametni prsten Oura, primjera radi, nudi mogućnost pacijentima da preuzmu svoje podatke u obliku izvještaja koji će ustupiti ljekaru. Kliničar iz Sjedinjenih Američkih Država Jake Deutsch savjetuje korištenje prstena Oura jer podaci prikupljeni preko njega omogućavaju precizniju procjenu zdravstvenog stanja. Međutim, među ljekarima postoje neslaganja oko toga da li su ti podaci uvijek korisni.
“Društvo hipohondrija”
Doktoricu opće prakse Helen Salisbury je ukazala da mnogo pacijenata ne nosi nosivu tehnologiju, ali je brine to što se ipak povećava broj onih koji to čine. Saglasna je da ova tehnologija može biti korisna, ali do određene mjere. S druge strane, zabrinuta je da se stvara društvo hipohondrija i pretjeranog praćenja našeg tijela.
Naime, Salisbury je podsjetila da postoje mnogi razlozi zbog kojih možemo dobiti abnormalne podatke, kao što je povećan broj otkucaja srca, a zbog kojih ne postoji potreba za medicinskim tretmanom.
“Zabrinuta sam zbog toga što ćemo ohrabrivati ljude da stalno sve prate i da posjećuju ljekara svaki put kada uređaj procijeni da su bolesni, a ne kada oni sami misle da su bolesni”, konstatirala je.
Osim toga, kako je naglasila, pametni sat neće nužno utvrditi kancerogeno oboljenje. Nosiva tehnologija zapravo čini ono što ljekari oduvijek čine, a to je da podstiču na dobre navike.
“Ono što zapravo možete uraditi jeste da više hodate, da ne pijete previše alkohola, da pokušate održati zdravu tjelesnu težinu. To je ono što se nikada ne mijenja”, podsjetila je doktorica Salisbury.
Apple proizvodi pametni sat koji je najprodavaniji na svijetu, ali se ta prodaja u posljednje vrijeme smanjila. Ovaj tehnološki gigant se u svojim marketinškim kampanjama poziva na istinite priče o ljudima, čiji su životi spašeni zbog mogućnosti da preko Appleovog sata prate otkucaje srca.
Više povjerenja u same pacijente, nego u tehnologiju
U mnogim slučajevima kada pacijenti daju ljekarima podatke o svojem zdravstvenom stanju, onda ljekari radije nastoje da dobiju podatke koje su pacijenti sami utvrdili, umjesto da vjeruju uređaju koji ih je zabilježio. Stručnjak za nosivu tehnologiju Yang Wei je istakao da postoji nekoliko razloga za to, i svi su praktični.
“Kada odete u bolnicu i izmjerite svoj EKG (elektrokardiogram kojim se provjerava aktivnost srca), ne brinete o potrošnji energije jer aparat ima stalno napajanje električnom energijom. Na pametnom satu nećete stalno mjeriti EKG jer odmah praznite bateriju”, naveo je.
Nadalje, tokom samog kretanja može doći do poteškoća prilikom prikupljanja podataka preko nosive tehnologije, što te podatke čini manje pouzdanima.
“Zlatni standard za mjerenje otkucaja srca je iz ručnog zgloba ili direktno iz srca. Ako se mjeri s prsta, onda se u pitanje dovodi tačnost podataka”, objasnio je Wei.
Ukazao je da je uloga softvera nosive tehnologije da popuni praznine u podacima, ali da ne postoji međunarodni standard za nosivu tehnologiju, što se odnosi na senzore, softver, same podatke i format u kojem su prikupljeni podaci s nosive tehnologije. Ukoliko se uređaj kontinuirano nosi, njegovi podaci će vjerovatno biti precizniji, ali i po ovom pitanju treba biti oprezan.
Naime, supruga Bena Wooda je jedan dan s njegovog Appleovog pametnog mobitela dobila nekoliko upozorenja da je imao saobraćajnu nesreću. Sat joj je savjetovao da suprugu pošalje poruku, a ne da ga telefonski pozove jer će mu mobitel možda trebati da pozove hitne službe.
Upozorenja su joj poslana kao Woodovom kontaktu za hitne slučajeve, ali su bila nepotrebna. Wood je taj dan bio na trkačkoj stazi, vozeći automobil. Prema njegovim riječima, nije bio baš vješt u vožnji, ali njegova sigurnost nije bila ugrožena, piše BBC.