Zemlje poput Norveške, Danske, Finske, Švedske i Islanda često se rangiraju visoko na listama zemalja u kojima se ljudi osećaju najsrećnijima i najzadovoljnijima.
Ove zemlje su uvijek bile u prvih deset u izvještaju o indeksu svjetske sreće od kada je prvi put objavljen 2013. To ne može biti slučajnost i u njima definitivno postoji nešto posebno po čemu se ističu od ostatka svijeta.
Portal Bridžit aajd je izdvojio nekoliko razloga zašto su ljudi koji žive u tim nordijskim zemljama najsrećniji.
Radno vrijeme
Skandinavci ne žude da postanu milioneri. Znaju kako da budu vrijedni na poslu i da uživaju u tome, ali dosta vremena provode i sa porodicom i prijateljima i posvećeni su svojim hobijima. Sve to mogu jer imaju malo više vremena nego ostali.
Naime, u Danskoj ljudi rade 37 sati nedjeljno, za razliku od većine drugih zemalja gdje se radi najmanje 40 sati nedjeljno. Većina zaposlenih s posla ide oko 16h, tako da imaju dosta vremena za sve.
Da bi bili efikasni i stigli sve u roku, Danci ne gube vrijeme na ćaskanje s kolegama jer znaju da će tako brže završiti sve što treba. Takođe, kod njih je uobičajeno da kombinuju rad iz kancelarije i od kuće.
Kod Danaca je i odmor malo drugačiji nego kod drugih – imaju pet sedmica godišnje slobodno. A ako im je posao toliko naporan da im ugrožava mentalno zdravlje, oni mogu da uzmu takozvano odsustvo zbog stresa.
U Finskoj zaposleni takođe imaju pravo da organizuju posao tako da s njega odu tri sata ranije ili kasnije, pa tako mogu da se posvete i drugim stvarima. U Norveškoj, ako se razbolite, možete da dobijete do tri nedelje plaćenog odsustva.
Boravak u prirodi
Boravak na otvorenom je pun pogodak za naše zdravlje, a Skandinavci znaju kako da to iskoriste maksimalno i imaju naziv za to – “friluttsliv”.
Uprkos hladnoći, oni su skoro uvijek napolju, pa čak imaju i izreku i za to – “Ne postoji loše vrijeme, postoji samo loša odjeća”.
Zato oni tokom skoro cijele godine pješače, kampuju. Čak i firme ohrabruju svoje zaposlene za provode vrijeme napolju, i u toku radnog vremena.
Podrška roditeljstvu
Na Islandu mlade mame dobijaju devet mjeseci plaćenog odsustva, a tate tri meseca. U Švedskoj novopečeni roditelji dobijaju do 480 dana plaćenog odsustva, a tad dobijaju 80 odsto svoje plate.
Trudnice i porodilje mogu da rade za četvrtinu manje od punog radnog vremena sve dok dijete ne napuni osam godina. Takođe, dobijaju naknadu za dijete sve dok ono ne napuni 16 godina.
Nema stresa zbog novca
Svi mi najveći dio novca kojim raspolažemo obično trošimo na ono osnovno – hranu, lijekove, školovanje. To nije slučaj sa nordijskim zemljama. Tamo su zdravstvena njega i obrazovanje besplatni.
Pritom, nezaposleni primaju pomoć.
Vjeruju jedni drugima
Vjerovati nekom znači vjerovati u to da i on kao i ti može da bude iskren i da takođe brine za opšte dobro. Tako su druženja prijatnija, a veze koje Skandinavci grade među sobom – jače.
Takođe, u nordijskim zemljama ima znatno manje kriminala nego drugdje u svijetu, pa se ljudi osjećaju sigurno. Tamo zaista vjeruju da će im neko vratiti novčanik ako ga izgube.
Nezavisne.com (Foto: AP)