Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je, a iz kabineta ruskog predsjednika Vladimira Putina potvrđeno, da se njih dvojica planiraju sastati 15. avgusta na Aljasci, što je iznenadilo svijet, jer su dosad za moguća mjesta mirovnih pregovora o Ukrajini spominjani Istanbul, Rim, Mađarska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Aljaska je međutim, i vrlo logičan politički izbor, i zbog svoje istorije i zbog svoje geografije, to je američka država najsličnija Rusiji po klimi i naseljenosti, prenosi Danas.
Više je razloga za odabir Aljaske za mjesto sastanka. Aljaska je teritorija SAD, što znatno pojednostavljuje bezbjednosna pitanja.
Tramp će biti domaćin Putinu na zemlji koju su SAD kupile od Rusije prije više od vijeka i po.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov ocijenio je da je izbor mjesta “sasvim logičan” i podsjetio da su dvije zemlje susjedi koje razdvaja Beringov moreuz.
“Rusija i SAD su bliske komšije koji dijele granicu. Čini se sasvim logičnim da naša delegacija jednostavno preleti Beringov moreuz i da se tako važan i iščekivan samit lidera dvije zemlje održi upravo na Aljasci”, kazao je Ušakov.
Izbor Aljaske je značajan i zbog drugih razloga, smatraju analitičari.
SAD ne priznaju nadležnost Međunarodnog krivičnog suda koji je izdao nalog za hapšenje Putina.
Pošto je Aljaska teritorija SAD, ne postoji rizik da će Putin biti uhapšen ako doputuje na pregovore.
Aljaska, država je SAD od 1959. godine i nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu SAD.
Prvo naselje osnovali su Rusi koji su kontrolisali ovu teritoriju do 9. aprila 1867, kada je, uslijed finansijskih teškoća u Rusiji, straha da bi Britanci mogli preuzeti kontrolu nad teritorijom te sve slabije trgovine sa naseljenicima, za 7.200.000 dolara (ekvivalent vrijednosti od 151.000.000 dolara) 2022. prodali Sjedinjenim Američkim Državama.
Ime “Aljaska” dobila je u vrijeme ruskog kolonijalizma, kada se pominjala kao poluostrvo.
Razvilo se iz riječi alaxsxaq, što znači doslovno “objekat prema kome je akcija mora usmjerena”. Takođe je, prema Wikipediji, poznata kao “Alyeska”, odnosno “Velika Zemlja”, riječ izvedena iz istog korijena. Aljasku je otkrio ruski istraživač Vitus Bering 1741. godine. Prvo naselje su podigli Rusi 1783. na ostrvu Kodijaku.
Starosjedioci (Indijanci, Eskimi i Aleuti) su se opirali ugovoru (državljanstvo SAD su dobili tek 1924.), a Vašington je 1971. godine donio rješenje po kojem su domoroci dobili vlasništvo nad oko 11% teritorije i dio u energetskim naftnim korporacijama.
Tramp najavom sastanka sa Putinom 15. avgusta nastavlja višemjesečne napore da okonča rat Rusije i Ukrajine.
Ovo je najnoviji korak u Trampovoj misiji da zaustavi rat, a sastanak je najavio na dan kada je istekao njegov ultimatum Rusiji da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa znatno oštrijim sankcijama.
Tri runde pregovora Rusije i Ukrajine, koje su ovog ljeta održane na Trampovu inicijativu, nisu uspjele da dvije strane približe miru.
Prije nego što je u januaru preuzeo dužnost predsjednika, Tramp je tokom predizborne kampanje obećavao da će okončati rat u Ukrajini, i više puta je tvrdio da će to učiniti u roku od 24 sata od kada uđe u Bijelu kuću.
Međutim, od tada njegova administracija ulaže velike, ali za sada uglavnom neuspješne napore da zaustavi rat. U početku su pregovori ulivali određeni optimizam, ali je vremenom izblijedio.
“Ovo je rat Džozefa Bajdena, nije moj rat. Da sam ja bio predsjednik, rata ne bi ni bilo”, više puta je rekao Tramp posljednjh nedjelja.
Prošlog mjeseca, Tramp je za BBC priznao da ga je Putin razočarao poslije nekoliko posjeta Moskvi američkog izaslanika Stiva Vitkofa.
Frustracija je rasla, pa je Tramp dao Putinu rok do 15. avgusta da pristane na momentalni prekid vatre ili će se Rusija suočiti sa znatno strožim američkim sankcijama.
Kada je rok istekao, Tramp je umjesto uvođenja novih mjera, objavio da će se on i Putin lično sastati 15. avgusta.
Sastanak je najavljen poslije, kako je Tramp rekao, “veoma produktivnih” razgovora Vitkofa sa Putinom u Moskvi 6. avgusta.
Konačan izbor mjesta sastanka je znatno bliži američkom predsjedniku.
Tramp je 8. avgusta na njegovoj mreži Truth Social objavio da će “dugo očekivani sastanak” njega i Putina biti održan 15. avgusta u “velikoj saveznoj državi Aljasci”.
Tramp je rekao da će mjesto sastanka biti “veoma zanimljivo iz više razloga”.
Za sada se ne zna gde tačno na Aljasci će se sastati dvojica predsjednika.
Izgleda da predstavnici Ukrajine neće učestvovati na ovom sastanku, prenosi BBC. Međutim, američki mediji navode da bi ako ovaj susret bude uspješan, mogao da se održi i sastanak kojem bi prisustvovali Tramp, Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Za sada nije poznato ko bi, osim Putina i Trampa, mogao da učestvuje na najavljenom sastanku.
Zelenski mjesecima traži od Vašintona da Evropi obezbijedi mjesto za pregovaračkim stolom u nadi da bi to donijelo oštriji pristup Moskvi.
“Rat se vodi u Evropi, a Ukrajina je dio Evrope, i mi smo već u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji. Zato Evropa mora da bude učesnik u relevantnim procesima”, poručio je Zelenski.
Prošle nedjelje, razgovarali su Tramp i Zelenski, kao i evropski partneri.
Poslije razgovora njegovog specijalnog izaslanika sa Putinom u Rusiji, Tramp je razgovarao sa evropskim liderima i obavijestio ih o planu da se sretne sa Putinom da rpregovaraju o mogućem mirovnom sporazumu.
Zelenski je izjavio da je 5. avgusta imao “produktivne razgovore” sa Trampom, tokom kojih ga je obavijestio da Rusija pojačava “brutalnost njenih napada”.
On je ranije naglasio da neće moći da prihvati nijedan dogovor koji se postigne sa Kremljom bez učešća Ukrajine.
Evropski saveznici insistiraju da Kijev mora da budu uključen u sve mirovne pregovore sa Rusijom.
Ova poruka je navedena u zajedničkoj izjavi lidera Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Finske, i Evropske komisije.
Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je Tramp voljan da održi trilateralni sastanak na kome bi učestvovao i Zelenski, ali da će se za sada sastati samo Tramp i Putin, kako je prvobitno tražio ruski predsjednik.
Zelenski je poručio da će svi sporazumi koji se postignu bez Kijeva biti “mrtvo slovo na papiru”.
Tramp je ranije ukazao da bi mogao da počne sastancima samo sa Putinom, rekavši novinarima da planira da “krene od Rusije”.
Međutim, Tramp je rekao i da veruje da postoji „šansa” da se organizuje trilateralni sastanak sa Putinom i Zelenskim. Ne zna se da li bi Putin na to pristao.
Ruski predsjednik je do sada odbio nekoliko prilika za neposredne razgovore, a Putin i Zelenski se nisu vidjeli od početka rata u Ukrajini prije više od tri godine.
Tramp je jasno iznio njegov cilj: da zaustavi rat, što je jedno od njegovih predizbornih obećanja.
“Učiniću sve što mogu da zaustavim ubijanje”, rekao je Tramp prošle nedjelje.
On je 8. avgusta izjavio da je sporazum dve zemlje “veoma blizu”.
Iako i Ukrajina i Rusija tvrde da žele kraj rata, obje strane traže ono što druga kategorički odbija.
Ukrajina se nepokolebljivo drži stava da neće prihvatiti rusku kontrolu nad teritorijama koje je Moskva zauzela, a naročito ne nad Krimom – poluostrvom koji je Rusija anektirala 2014.
Zelenski je takvu mogućnost potpuno odbacio.
“O tome nema razgovara. To je protivno našem Ustavu”, rekao je on.
Sa druge strane, Putin do sada nije odustao ni od jednog od njegovih početnih zahtjeva u vezi sa teritorijom, vojnom neutralnošču Ukrajine i budućom veličinom njenih oružanih snaga.
Bijela kuća, međutim, pokušava da umiri obje strane mogućim planom.
Trampova administracija pokušava da ubijedi evropske lidere da podrže sporazum o prekidu vatre kojim bi Rusiji bio predat veliki dio teritorije Ukrajine, navodi CBS News, američki partner BBC-ja.
Izvori upoznati sa pregovorima kažu da bi ovim sporazumom Rusija zadržala kontrolu nad poluostrvom Krimom i preuzela region Donbas na istoku Ukrajine, koji obuhvata oblasti Donjeck i Lugansk.
Ruske snage trenutno drže većinu teritorije Donbasa.
Prema ovom sporazumu, Rusija bi morala da se odrekne ukrajinskih oblasti Hersona i Zaporožja, čije pojedine dijelove kontroliše vojskom.
“Biće razmjene teritorija na obostranu korist”, izjavio je Tramp u Bijeloj kući 8. avgusta.
Tramp i Putin su razgovarali telefonom u februaru, što je bio prvi neposredan kontakt dvojice predsjednika od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Nedugo poslije tog razgovora, Tramp je objavio da će početi pregovori Rusije i SAD-a, u kojima neće učestvovati Ukrajina, što je izazvalo kontroverze.
Oba predsjednika su se tada saglasila da će razmijeniti posjete.
Posljednji put kada se američki predsjednik lično sastao sa Putinom bilo je 2021. godine, prije početka rata u Ukrajini, kada se Džozef Bajden sreo sa ruskim predsjednikom na samitu u Ženevi, u Švajcarskoj.
(Tekst i foto: Nezavisne novine)