Virus gripa i ove godine je isti kao prije, ali, kako objašnjavaju stručnjaci, naši imuniteti su postali slabiji zbog načina života što nas čini manje otpornijim i kilavijim.
U jeku prehlada i gripa primijećeno je da su oboleli prinuđeni da ostanu duže u krevetu i da van bolesničke postelje nisu u mogućnosti da se nose sa virusima, zbog čega se mnogi ovih dana pitaju da li su virusi postali jači ili je njihov imunitet oslabio toliko da ne mogu da ih savladaju lako, piše Blic.
Htjeli to da priznamo ili ne – nekada smo se brže i lakše liječili “na nogama” ili smo bolovali do tri dana, a sada – temperatura, kašalj i groznica lome i nedjelju dana.
Stručnjaci subotičkog Centra za promociju zdravlja, poručuju da je odgovor u našem tijelu, starosti, navikama i životu koji vodimo, ali ima ga i u tome što društvo i poslodavci nemaju realan pogled na osobu “koja se ne osjeća najbolje, ali još uvijek može da hoda”, zbog čega mnogi i pored simptoma bolesti izbjegavaju bolovanje.
– Koliko dugo će trajati oporavak od virusne infekcije zavisi od toga kako se osoba ponaša, da li je odmah zapazila da nešto nije u redu i otišla kod ljekara, da li se kada dobije savjet i terapiju pridržava uputstava, da li je na bolovanju i da li je u režimu mirovanja u kućnim uslovima. Čak i kada je sve to uradila neophodno je da prilagodi ishranu, da jede lagane, lako svarljive i nutritivno bogate namirnice, manje obroke u toku dana i da pije što više cjeđenih sokova iz voća i povrća – objašnjava dr Zorica V. Dragaš, specijalista socijalne medicine.
Pošto virusne infekcije često prate povišene temperature od velike važnosti je da svako ko je ima uzima pomalo tečnosti u toku cjelog dana i najbolje je piti vodu, tople čajeve sa limunovim sokom i ponekad sa medom. Zbog pojačanog znojenja korisna je negazirana mineralna voda.
– Duvanski dim i alkohol je obavezno isključiti. Trajanje bolesti, tok i ishod uvijek zavise i od ukupnog zdravstvenog i opšteg stanja osobe prije nastanka bolesti i od načina života i navika. Brže se oporavljaju osobe koje su bile dobrog zdravlja, nemaju hronične bolesti, pravilno se hrane, nisu izložene stresu.
Kod njih je klinička slika blaža, bolest kraće traje i završava se izlječenjem bez posljedica – kaže dr Dragaš i dodaje da se postavlja i pitanje kada je vrijeme vratiti se poslije gripa ili prehlade na posao.
– Problem nastaje kada se nedovoljno oporavljena odrasla osoba ili dijete vrate u kolektiv i nastave da obavljaju aktivnosti. Moguće je da ponovo dođu u kontakt sa inficiranom osobom i onda lako dolazi do ponovnog oboljenja. Oporavak se produžava, ali se dešava i da dođe do komplikacija i razvoja drugih bolesti kao što su upala pluća ili srednjeg uva – kaže doktorica.
“Povratnici”, stariji ljudi, mala deca, hronično oboljeli i žene u drugom stanju, pripadaju posebno osetljivoj grupi ljudi, ali starenjem postepeno slabe i odbrambeni mehanizmi.
Odnosom prema sopstvenom zdravlju možemo isključivati i smanjivati štetne uticaje koji dolaze iz životne i radne sredine, a ti uticaji su naše navike i ponašanje.
Imunitet, sposobnost organizma da se brani od virusa, bakterija, parazita i drugih patogena, u velikoj meri zavisi od stila života, ali je uslovljen i genetikom i životnom okolinom. Stečeni imunitet se razvija postepeno i specifično reaguje na svaki antigen.
Dobar loklani imunitet
Može biti trajan, ali može da bude i vremenski ograničen pa se sprovodi revakcijanacija.
– Neće svaka osoba koja je došla u kontakt sa virusom i koja je inficirana oboljeti. Ljudi sa dobrim imunitetom imaju veće šanse da ne obole. Ulazna vrata za respiratorne infekcije su gornji disajni putevi. Uspješnu borbu protiv ovih uzročnika bolesti podržava i dobar lokalni imunitet, odnosno zdrava sluzokoža gornjih disajnih puteva. Nju narušava, prije svega, duvanski dim svojom vrelinom i delovanjem hemikalija koje se udišu, a zatim i zagađen vazduh – objašnjava dr Zorica V. Dragaš.
Da bi bili otporniji na viruse i bakterije i da bi brže ozdravili neophodna je pravilna ishrana i svakodnevna fizička aktivnost koja podiže otpornost organizma na svaki stres.
Svako treba da spava šest do osam časova i da razvija vještinu upravljanja stresom. Ali, kaže dr Dragaš, veoma je važno umjeti pravilno procijeniti lične mogućnosti i tako postavljati svoje ciljeve i prioritete.
– Za dobro zdravlje i brzo ozdravljenje je bitna emocionalna inteligencija. Zdravlje i imunitet narušavaju nepravilna ishrana, “brza” prerađena hrana, nepravilna nadoknada tečnosti, industrijski i gazirani sokovi, nedovoljna fizička aktivnost, sedanterni način života, izloženost stresu, hronični umor, loše emotivno i mentalno stanje osobe, navike kao što su korišćenje duvanskih proizvoda i život u duvanskom dimu, korišćenje droga, zloupotreba kofeina, alkohola i lijekova – zaključuje.