Možda ste i sami primijetili Japance kako hodaju ulicom sa raširenim kišobranom čak i kada nema ni traga od kiše.
Iako ih pojedini koriste za zaštitu od sunca, pravo značenje ovog predmeta u japanskoj tradiciji mnogo je dublje.
Ovi kišobrani, poznati pod imenom wagasa, osim funkcionalne imaju i snažnu kulturnu i spiritualnu ulogu – vjeruje se da su oni zapravo „posude za duše“, prenosi CityMagazine.
Duboko religijsko značenje
Kako objašnjava Tacu Danđo, profesor emeritus humanističkih nauka na Univerzitetu Beppu u prefekturi Oita, u Japanu postoji vjerovanje da određeni predmeti, uključujući i kišobrane, mogu služiti kao joriširo – objekti koji privlače bogove ili duhove.
Ovo vjerovanje ima duboke istorijske korijene. Kišobrani su se u Japanu pojavili između 9. i 11. vijeka, ali nisu služili samo kao zaštita od vremenskih uslova. Oni su predstavljali simbole duhovne i političke moći. Rani modeli, poput sashikake-gasa – dugačkih kišobrana sa drškom – bili su rezervisani za vjerske i političke vođe, dok su ih nad elitom držali sluge.
„Japanci često imaju animistički način razmišljanja“, objašnjava Danđo za BBC.
„Kružni oblik kišobrana, koji podsjeća na dušu, i drška, koja podsjeća na stub… smatrani su mjestom na kojem duša može da se spusti.“
Kišobrani i festivali
Duhovna simbolika kišobrana posebno dolazi do izražaja tokom tradicionalnih festivala. Na Yasurai Matsuri festivalu u Kjotu, koji se održava svake godine u drugoj sedmici aprila, vjeruje se da kišobrani ukrašeni cvijećem mogu da izliječe bolesti. Na Hakata Dontaku festivalu u Fukuoki, kišobrani se koriste za prenošenje blagoslova zdravlja i sreće.
Na ostrvu Okinoshima u prefekturi Koči, tokom Obon festivala u avgustu, mještani prave šarene konstrukcije od kišobrana koje služe kao privremeni dom za duše nedavno preminulih.
Kišobran u japanskoj mitologiji
Kišobrani su inspirisali i jednog od najpoznatijih japanskih natprirodnih likova – kasa jokai, duha kišobrana. Ovaj mitski lik javlja se u umjetničkim djelima poput „Noćne parade bezbrojnih goblina“, gdje se prikazuju odbačeni predmeti iz domaćinstva koji iznenada oživljavaju.
Animizam u svakodnevici
U Japanu se vjeruje da i obični kućni predmeti, poput kišobrana, mogu posjedovati dušu. Ovaj animistički sistem duboko je ukorijenjen u japanskoj kulturi, gdje postoji uvjerenje da predmeti – naročito oni koji su dugo korišćeni, voljeni, a zatim odbačeni – zadržavaju energiju svojih vlasnika.
Izvor: Nezavisne novine