Ako imate neprijatne snove dok traje pandemija, niste jedini.
Korisnici društvene mreže Tviter počeli su da dijele svoje snove u toku pandemije pod heštegom #pandemicdreams.
Prema mišljenju stručnjaka, ovi kriptične objave su normalne. Način našeg mozga da razumijemo stresne informacije koje primamo tokom dana mogu se manifestovati u noćnim morama.
Ljudi sanjaju ili bizarne situacije, ili manje stresne događaje.
Istraživači još uvijek ne znaju zašto sanjamo, rekao je Džejson Elis, profesor psihologije na Univerzitetu Nortambrija i direktor Centra za istraživanje spavanja Nortambrija. Ali postoji nekoliko teorija.
“Postoji evoluciona teorija koja kaže da koristimo snove da isprobamo različite scenarije u sigurnom okruženju, ono što bi moglo da predstavlja izazov ili pretnju na javi”, rekao je Elis za CNN.
Još jedna hipoteza je ideja konsolidacije pamćenja, dodao je on, koja ukazuje na to da kada sanjamo, informacije koje smo prikupljali tokom dana unosimo ili da stvorimo nove uspomene ili sortiramo nepoznate informacije u postojeće znanje koje obavještava naše rezonovanje.
“Kada posmatramo mozak ljudi dok spavaju, zapravo možete vidjeti razlike između toga kada sanjaju i kada to ne rade. I sigurno možemo vidjeti da se moždana aktivnost mijenja kao funkcija sna”, rekao je Elis.
Postoji još jedna teorija snova – teorija regulacije raspoloženja – koja kaže da su snovi za rješavanje problema kroz emocionalna pitanja koja doživljavamo.
Stres pandemije – sa porodicom, poslom i mentalnim nevoljama – može rezultirati snovima koji su podjednako uznemirujući, jer snovi ne samo da nam mogu pomoći da se nosimo sa situacijom, već i odražavaju stvarnost.
Živi snovi mogu poslužiti kao mehanizmi za prevazilaženje ili način na koji naš mozak obrađuje nove okolnosti.
Ti se snovi uglavnom javljaju tokom REM faze – ili brzog kretanja oka – spavanja, naše najdublje faze sna koja se javlja u intervalima tokom noći i koju karakterišu brzi pokreti očiju, više sanjanja i tjelesnih pokreta, te brži rad srca i disanje.
“Dakle, snovi puni fantastičnih situacija, okolnosti i radnji o kojima ljudi izvještavaju (na Tviteru) vjerovatno su prilično zasnovani na REM-u”, rekao je Elis.
Ono što je čudno u nekim od naših pandemskih snova nije samo njihov sadržaj ili činjenica da ih imamo.
To je ono što ih se sjećamo, što nije tipično – obično bismo većinu svojih snova zaboravili nedugo nakon buđenja tokom dana.
“Više alkohola obično umanjuje sjećanja na snove. Ali češća konzumacija alkohola može nas i češće probuditi tokom one duboke faze sna u kojoj su naši mozgovi najaktivniji, pa tako brže zaboravljamo snove”, rekao je Elis.
Gledanje popularnih i omiljenih TV emisija sa uzbudljivim pričama izgleda kao dobra ideja za zabavu dok boravimo u zatvorenom. A mi takođe možemo da osjetimo potrebu da budemo u koraku sa vijestima od trenutka kada se probudimo dok ne odemo na spavanje.
Ali, radeći ove stvari satima prije spavanja, može doprinijeti nemirnoj noći koja je pred nama.
“Znamo da kada neko ne spava jako dobro, to stvara nevjerovatan rizik za razvoj depresije u budućnosti ili razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja u budućnosti”, rekao je Elis.
“Dakle, mislim da je ono što sada moramo da učinimo usredsređivanje na spavanje ljudi kako bismo pokušali da spriječimo mnoge psihološke bolesti koje će se pojaviti za devet, 10 mjeseci”, zaključuje za CNN.
(B92)