Bogati Egipćani su nosili suncobrane od papirusa i perja, koji su služili kao statusni simbol. Navodno, otvaranjem suncobrana u zatvorenom prostoru, naljutili bi boga sunca Ra i kao rezultat toga snosili posljedice, piše N1 Zagreb.
Drugi izveštaji tvrde da su suncobrani od paunovog perja bili namijenjeni da imitiraju nebesko božanstvo Nut, a kada bi neplemenik kročio pod njegovu sijenku bilo je svetogrđe.
U oba ova slučaja, teorije ukazuju na to da je porijeklo ukorijenjeno u religiji, a ne u misticizmu. „Ako je to naljutilo egipatskog boga sunca Ra, to se smatra religioznim verovanjem“, objašnjava Stivens.
Viktorijansko doba je istaklo opasnostiU viktorijansko doba, oko sredine 19. veka, kišobrani su bili veliki i nezgrapni, sa jakim metalnim žicama. U Panatijevoj knjizi „Izvanredno porijeklo svakodnevnih stvari“, naučnik Čarls Panati piše: „Kišobran sa krutim krakovima, koji se iznenada otvorio u maloj prostoriji, mogao bi ozbiljno da povrijedi odraslu osobu ili dijete ili slomi krhki predmet. Tako se sujeverje pojavilo kao prepreka otvaranju kišobrana u zatvorenom prostoru.
Magična vjerovanjaLjudi u različitim kulturama često vjeruju da stvari imaju individualnu moć ili suštinu u sebi.
„Kada je otvoren, kišobran je dizajniran da se koristi napolju, u oluji. Oluja je nepredvidiva, neprijatna, potencijalno nasilna i destruktivna“, objašnjava on.
„Kuća je uredna, tiha, mirna. Otvaranje kišobrana iznutra zagađuje kuću esencijom oluje“, kaže Stivens.
(Tekst: srpskainfo – foto: arhiva)