Zakon o VSTS-u (ne)će dobiti podršku iz Republike Srpske

July 19, 2023, 7:12 am

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u ponedjeljak će razmatrati izmjene Zakona o VSTS-u, koji je jedan od 14 prioriteta Evropske unije, međutim, pitanje je da li će te izmjene, prve od 2008. godine, biti i usvojene, odnosno da li će dobiti entitetsku većinu Republike Srpske.

U strankama iz Republike Srpske koje imaju poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH su nam rekli da odluka još nije donesena, jer zvanično “nisu pročitali materijale”, ali nezvanično, čeka se stav najviših zvaničnika Republike Srpske.

Treba napomenuti da odmah nakon što su u Savjetu ministara BiH usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao “nisam bio u prilici da komuniciram sa članovima Savjeta ministara, ali sigurno ne bi glasali za neke odluke koje su bile tamo”. I kasnije, nakon sastanka vladajućih stranaka sa nivoa BiH u Konjicu, Dodik je kazao da je pokušao da se razgovara o 14 prioriteta, ali da je to odbijeno iz razloga što ima dio koji kaže da se mora reformisati Ustavni sud i regulisati status stranih sudija, odnosno izbaciti strane sudije iz Ustavnog suda.

“Zato to neće i zato nama guraju, kao dajte nam VSTS, ojačaćemo gore vlast, ojačaj Sud da možemo proganjati Dodika, i to nećete dobiti”, rekao je tada Dodik.

Ipak, na posljednjem sastanku lidera stranaka koje čine vlast u BiH u Delegaciji EU, a kojem je prisustvovala i Angelina Ajhorst, direktorica za Evropu u Službi za spoljne poslove EU, takođe je bilo govora o 14 prioriteta, ali niko nije rekao da će oni biti usvojeni, već da se dostave ideje sve tri strane kako to da se riješi.

“Još uvijek nismo donijeli odluku. Nisam zakon pročitao i još ne znamo hoćemo li dati podršku”, rekao je Milan Petković, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U Klubu SNSD-a još nisu donijeli odluku da li će podržati izmjene Zakona o VSTS-u, dok u opozicionim strankama koje dolaze iz Republike Srpske kažu da su do sada podržavali zakone koji se tiču evropskog puta, ali da ne znaju da li će to biti sada slučaj. Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da nije isključeno da SNSD ipak podrži izmjene zakona, s obzirom na to da je on tek u prvom čitanju pred poslanicima.

“Imam osjećaj da ni oni sami ne znaju šta da rade kada je riječ o evropskim integracijama, a sve što rade je povezano sa funkcijama i kadrovima. Kao, krećemo se po evropskoj agendi, a u stvari sve se radi za direktorska mjesta, privilegije, budžet i to je suština rada. Kakav je odnos prema evropskom putu najbolje govori činjenica da smo zadnji kada je riječ o evropskim integracijama”, kazao je Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Kada je riječ o samim izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u, njima je propisano da se članovi VSTS-a tokom trajanja svog mandata i godinu dana nakon isteka mandata ne mogu prijavljivati niti biti birani na upražnjena mjesta u pravosuđu, uključujući mjesta u ustavnim sudovima i Kancelariji disciplinskog tužioca.

Preciznije je definisano i šta tačno predstavlja sukob interesa člana VSTS-a, posebno u slučajevima kada se član VSTS-a ili njegov srodnik prijavi na upražnjeno mjesto u pravosuđu. Takođe, novim zakonom predviđeno je da član VSTS-a ne može biti udržan od glasanja, što je ranije često bio slučaj, već mora vršiti svoju dužnost.

Izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u propisuje se uspostavljanje novog odjela pri VSTS-u koji bi prikupljao, provjeravao i objavljivao izvještaje o imovini i interesima sudija i tužilaca, a ova izmjena je neophodna zbog preporuka Evropske komisije. Ukoliko se izmjene usvoje, sudije, tužioci, ali i svi članovi vijeća biće u obavezi da dostavljaju podatke o svojoj imovini, koji će biti javno objavljeni na internet stranici. Precizirane su i poboljšane odredbe o zabrani sudijama i tužiocima da vrše nespojive funkcije, a propisane su i aktivnosti koje sudije i tužioci mogu vršiti van radnog vremena. Takođe, propisano je da naknade sudija i tužilaca na godišnjem nivou ne smiju preći ukupan iznos od 40 odsto njegove godišnje neto plate.

(Nezavisne novine)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *