U posljednje vrijeme kroz rad u kliničkoj praksi primjećujemo veliki porast broja djece sa prijevremenim pubertetom, kazala je za “Nezavisne novine” Vesna Miljković, specijalista pedijatar i supspecijalista endokrinolog na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, i dodala da medicina nije našla način kako da ovo spriječi.
“Prerani pubertet se definiše kao pojava pubertetskih znakova prije osme godine života, kada govorimo o djevojčicama, odnosno kod dječaka prije devet godine života”, kazala je Miljkovićeva.
Dodaje, ako se radi o pravom prijevremenom pubertetu centralnog tipa, neophodno je da djeca dobijaju terapiju kojom se taj pubertet zaustavlja.
“Terapija je neophodna iz razloga psihološke nezrelosti djece u uzrastu kada im se dešava prijevremeni pubertet kao i ranijem završetku rasta, što u konačnici dovodi do toga da djeca ne postignu predodređenu visinu, tzv. genetski potencijal – ostaju niža nego što bi trebalo da budu da je pubertet došao u periodu koji se smatra fiziološkim”, pojasnila je Miljkovićeva.
Kako je rekla, tačni uzroci pojave prijevremenog puberteta se ne znaju, te osim u rijetkim slučajevima, kada uzrok može da bude i tumor mozga ili neko od drugih rijetkih oboljenja mozga, što kod svakog djeteta sa dijagnozom pravog preranog puberteta centralnog tipa isključimo tako što uradimo NMR endokranijuma i hipofize.
“S obzirom na to da je broj ove djece u porastu, više faktora utiče na ovu pojavu. Medicina nije našla način kako da ovo spriječi”, pojašnjava Miljkovićeva.
Ističe da pubertet kod djevojčica i dječaka počinje sa pojavom pubertetskih znakova, kod djevojčica je to većinom porast dojki, ali može prvi znak biti i pojava pubične kosmatosti.
“Kod dječaka prvo dolazi do pojave povećanja volumena testisa. Svim ovim znakovima prethodi tzv. pretpubertetsko ubrzanje rasta, kada nam roditelji kažu ‘da su im djeca nekako naglo porasla u visinu'”, kazala je Miljkovićeva.
Dodala je da se mora se naglasiti da je normalno da djevojčice ranije ulaze u pubertet u odnosu na dječake, a da početak puberteta zavisi i od toga kada je majka djevojčice ulazila u pubertet, odnosno, kada je dječakov otac ulazio u pubertet.
“Potrebno je da djeca idu na redovne sistematske preglede kod svojih pedijatara, a kasnije ljekara porodične medicine. Takođe, ukoliko roditelji kod njih primijete porast dojki, pojavu dlačica u genitalnoj regiji ili ispod pazuha, treba da se jave prvo svom ljekaru”, pojasnila je Miljkovićeva.
Prema njenim riječima, naučne studije nisu našle povezanost određene hrane ili načina ishrane sa pojavom prijevremenog puberteta.
“Svakako bi u budućnosti trebalo istražiti pojava povezanosti određenih aditiva ili drugih dodataka hrani. Postoje jasno izdefinisani kriterijumi, kao i dodatne analize koje se moraju uraditi, da bi se postavila dijagnoza pravog prijevremenog puberteta. Kada postavimo tu dijagnozu, tada se i savjetuje terapija”, zaključila je Miljkovićeva.
Banjalučanka Jasna Dakić, majka osmogodišnje djevojčice koja je ušla u preuranjeni pubertet, kazala je da je primijetila da su njenoj djevojčici počele da rastu dojke, što je, kako kaže, za nju bila uzbuna da se nešto dešava.
“Otišli smo kod našeg pedijatara, koji je rekao da je potrebno da posjetimo endokrinologa te da se radi o preuranjenom pubertetu i da je mojoj kćerki potrebna terapija koja će da zaustavi preuranjeni pubertet”, kazala je ona.
Nezavisne novine