Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje koji je predložen u FBiH te Nacrt zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje koji je predložila RS, među najrestriktivnijim su u Evropi i, ukoliko budu usvojeni u sadašnjem obliku, u značajnoj mjeri uticaće na trgovački i ugostiteljski sektor, a samim tim i na pad prihoda države i broja zaposlenih.
Pored potpune zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima i na javnim mjestima, među odredbama koje će napraviti velike probleme na tržištu je i ona koja govori o zabrani izlaganja duvanskih proizvoda na vidljivim prodajnim mjestima bilo koje vrste. Zabrana izlaganja u Evropskoj uniji je direktivom iz 2014. godine odbačena kao nedjelotvorna, a međunarodna istraživanja koja su rađena tim povodom pokazala su da se na taj način ne doprinosi poboljšanju javnog zdravlja i smanjenju maloljetničkog pušenja. Posljedice ove mjere, odnosno zabrane izlaganja su pad prometa zbog jačanja nelegalnog tržišta, gubitak kod trgovaca od prihoda, ugovora i marži te smanjenje broja radnika. Isto tako, vlasnici oko 7.500 prodajnih objekata u BiH gdje se danas mogu kupiti cigarete, od kojih je većina na rubu egzistencije, moraće preurediti svoj prostor i prilagoditi ga novim zakonima.
“Izloženost cigareta nije faktor da li se to prodaje ili ne prodaje i time se ništa ne dobija, pogotovo sa stanovišta zaštite zdravlja, jer pušači uđu i kažu dajte mi te i te cigarete. To, ukoliko prođe, trgovcima će samo prouzrokovati dodatne troškove, jer će morati naći novi prostor, prepraviti svoje prodajne objekte itd…”, rekao je Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca iz Banjaluke.
O Nacrtu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, poslanici Narodne skupštine RS raspravljaće na sjednici zakazanoj za početak februara, a prema nezvaničnim informacijama, nakon toga vjerovatno će biti sprovedena javna rasprava.
U FBiH javna rasprava već je završena i upravo najviše zamjerki na zakon bilo je na zabranu izlaganja i potpunu zabranu pušenja u ugostiteljskim objektima.
Da zabrana izlaganja ne doprinosi padu broja pušača, govore i slučajevi poput Islanda, koji je 2001. godine prvi uveo ovu mjeru, međutim postotak pušača među mladima od 15 do 19 godina porastao je sa 14,4 odsto na 17,5 odsto u godini kada je zabrana uvedena.
U većini zemalja Evropske unije zabrana izlaganja na prodajnim mjestima ne postoji, a to pogotovo kao obaveza nije propisano nijednom direktivom vezanom za zaštitu zdravlja stanovništva od duvanskih proizvoda i zemljama je direktivom ali i Okvirnom konvencijom o kontroli duvana ostavljena mogućnost, pored opštih propisa, da samostalno uređuju tu oblast.
(Nezavisne)