“Optuženog terete da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, kao pripadnik Vojne policije 1. muslimanske brigade Zvornik Armije RBiH na području opštine Zvornik postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i Ženevske konvencije o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata”, navedeno je u saopštenju. Kako je rečeno, on je žrtvu naoružan i uz prijetnje prisilio na seksualni odnos.
Kako nam je na naše pitanje o broju predmeta ratnih zločina nad Srbima odgovorio Grubešić, u 2013. i 2014. godini podignuto je više od 20 optužnica za najteže ratne zločine nad Srbima, te je u toku istraga za ratne zločine nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti na području Konjica, Bradine i okolinih mjesta protiv visokorangiranih pripadnika Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane.
“Nedavno su slobode lišena dvojica osumnjičenih pripadnika HVO-a za ratni zločin nad više od 300 žrtava srpske nacionalnosti na području Livna”, rekao je Grubešić.
Naveli su da je jedna od najobimnijih optužnica za ratne zločine podignuta zbog ubistva najmanje 90 osoba srpske nacionalnosti u većem broju sela kod Trnova, među kojima su i starci i djeca. Istaknuto je da se u tom predmetu namjerava pozvati više od 140 svjedoka optužnice, a saradnja je ostvarena i s Tužilaštvom za ratne zločine u Srbiji.
Optužnica je podignuta i protiv troje pripadnika Teritorijalne odbrane Srebrenik zbog ubistva većeg broja srpskih civila iz nekoliko sela, dok je 40 žrtava mučeno i teško zlostavljano. Zbog zločina u kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu podignuta je optužnica protiv stražara, a zbog ubijanja Srba na Igmanu optuženi su pripadnici odreda “Zulfikar”. U Hadžićima su ubijene četiri osobe srpske nacionalnosti, zbog čega je podignuta optužnica protiv više počinilaca.
Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih civila, ističe da Tužilaštvo BiH selektivno pristupa podizanju optužnica. Kako on tvrdi, optužnice za zločine nad Srbima podižu se uglavnom za široki i sistematičan napad, što podrazumijeva djela genocida i zločina protiv čovječnosti, dok Bošnjake najvećim dijelom terete za individualne zločine.
“Imali smo primjer da su optužena lica u jednom logoru bili zatvorski čuvar i kuvar, a kao svjedok se pojavio komandir tog logora. Umjesto da on odgovara za teško krivično djelo, on se pojavljuje kao svjedok”, rekao je Kojić.
Prema njegovoj evidenciji, optuženo je 258 Srba i 118 Bošnjaka, što, po njegovom mišljenju, pokazuje selektivan pristup pitanju ratnih zločina.
“Od velikih predmeta ratnih zločina nijedan još nije procesuiran, poput predmeta ‘Atif Dudaković’, ‘Vozuća’, ‘El Mudžahid’ i ‘Sijekovac’. Svjesno se ide na odugovlačenje postupaka kako bi svjedoci i počinioci biološki nestali. U predmetima ‘Dobrovoljačka’ i ‘Tuzlanska’ donesena je odluka o obustavljanju istrage, a između tri do pet godina je prošlo da nije ništa riješeno po prigovorima koji su upućeni. To sve govori da te predmete ne žele procesuirati”, rekao je on.
Dodao je i da se nastavlja praksa suđenja po novom Krivičnom zakonu BiH, iako je Sud u Strazburu, kako je naglasio, donio odluku da se za suđenja ratnih zločina mora biti primijenjen zakon SFRJ.