U Bosnu i Hercegovinu je za pola godine uvezeno hrane u vrijednosti od milijardu i po maraka, dok je sa druge strane izvezeno za gotovo tri četvrtine manje, što pokazuje kako je 72 odsto proizvoda iz agroindustrije uvezeno.
Izvoz od 414.727.986 manji je za 11,76 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok se uvoz zadržao na gotovo istom nivou, pa je za samo šest mjeseci deficit u ovoj oblasti premašio milijardu maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
Tako je, na primjer, u analiziranom periodu izvezeno mesa u vrijednosti od 52,2 miliona KM, a uvezeno nepunih 150 miliona KM, pa pokrivenost uvoza izvozom iznosi skromnih 39,6 odsto.
“Na ovakve pokazatelje imao je uticaj i SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju). Mesna industrija u BiH praktično ne postoji, jer ukidanjem carina tržište je preplavljeno uvoznom robom, koja je znatno ugrozila domaće proizvođače”, navodi se u izvještaju STK BiH.
Kada je mlijeko u pitanju, ukupan izvoz bio je od 39,5 miliona KM, ali od te sume 67 odsto, ili 26,5 miliona KM, je UHT sterilizirano mlijeko, koje ima najnižu tržišnu vrijednost. Sa druge strane, uvezeno je 71,5 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, od čega je 60 odsto mliječnih prerađevina s većom dodanom vrijednosti.
“Mliječna industrija je takođe dosta oštećena primjenom sporazuma, jer su naše tržište preplavili mlijeko i njegovi proizvodi iz EU. Ono što je preostalo našim proizvođačima i prerađivačima je da svoje proizvode plasirju na alternativna tržišta, pa smo mlijeko i njegove proizvode plasirali u region, najviše u Crnu Goru, zatim Srbiju”, ocjenjuju u STK.
Ništa bolji pokazatelji nisu ni u oblasti voća i povrća, gdje se izvoz kreće oko 60 miliona, a uvoz čak 286 miliona KM.
Jedina svijetla tačka je to što je ponovo počela isporuka jabuka u BiH, gdje je u kratkom periodu izvezeno preko 300 tona u desetak šlepera.
Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće”, kaže kako na kraju svake godine deficit pređe dvije milijarde maraka, te da je izvjesno da će se to desiti i ove. Smatra kako je domaću proizvodnju potrebno stimulisati jer je tržište otvoreno i dozvoljena je trgovina svim i svačim. On ne sumnja da u BiH postoje kompanije i poljoprivrednici koji imaju kapacitete za veću proizvodnju.
“Velike kompanije u zemlji rade na 30 odsto svojih kapaciteta. Između 100 i 200 odsto bi mogle povećati proizvodnju kada bi imale sirovinu. Imaju sve međunarodne standarde o postizanju kvaliteta i o održavanju kontinuiteta, a izvoze i u 30 država. Sigurno je da imamo kvalitet i da možemo povećati kapacitete ako obezbijedimo tržište. Zasad sa strane dolazi sve i svašta, bez zahtijevanja minimum kvaliteta”, kazao nam je Kapo.
Generalno gledano, BiH je u prvom polugodištu ostvarila izvoz u vrijednosti od šest milijardi KM, što je više za 12,14 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 9,5 milijardi, a što je više za 7,96 odsto u odnosu na prvih šest mjeseci lani. Ove promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 63,2 odsto, što je više za 3,88 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.
Najznačajniji partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH je EU, na koju se odnosi 72,6 odsto od ukupnog izvoza i 68,6 odsto od ukupnog uvoza.
Izvoz Uvoz
- Meso 52,2 miliona KM 149,5 miliona KM
- Mlijeko 39,5 miliona KM 71,5 miliona KM
- Voće i povrće 60,3 miliona KM 286,5 miliona KM
Nezavisne novine