U posljednjih pola godine političko nebo Bosne i Hercegovine bogatije je za četiri stranke.
Tako je u aprilu prvo Vitomir Popović osnovao Izvornu Srpsku, da bi u septembru BiH dobila još dvije stranke – Nezavisni blok na čelu sa Senadom Šepićem, koji je sa Sadikom Ahmetovićem i Salkom Sokolovićem napustio SDA, te Nezavisnu bh. listu, koju predvodi Ibrahim Hadžibajrić. Toj listi podršku daju i nezavisni načelnici.
Zadnju partiju smo dobili nedavno, kada je krajem oktobra Narodnu stranku osnovao Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda BiH, koji je napustio SDS. Njemu su se još priključili pojedini nezadovoljni članovi SDS-a.
Inače, u zadnjih nekoliko godina u BiH je osnovano desetak novih političkih partija, pa je tako nakon odlaska iz SDP-a Željko Komšić osnovao Demokratsku frontu, Dragomir Jovičić formirao je Stranku pravedne politike, koja se kasnije utopila u Demokratski narodni savez (DNS), Nenad Stevandić je nakon napuštanja SDS-a osnovao Ujedinjenju Srpsku, dok su Emir Suljagić i Reif Bajrović od SDP-a preko DF-a na kraju osnovali Građanski savez…
U ovom trenutku, prema podacima iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, oko 150 političkih subjekata djeluje u zemlji koja ima oko 3,5 miliona stanovnika. Uporedimo li ovaj podatak s Njemačkom, koja ima pet ozbiljnih partija na oko 82 miliona ljudi, potpuno je jasno u kakvom podneblju živimo, na šta skreće pažnju i Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
On kaže da je to odraz stanja političke kulture i nerazvijene svijesti, a s druge strane, ovaj trend smatra egzistencijalnom potrebom tih zvaničnika.
“Biti izabran i biti poslanik kod nas je ujedno pristojno poduzetničko mjesto, ne samo zbog primanja, nego što se primičete i raspodjeli resursa, jer postajete član raznih komisija. To je jedina živa poslovna aktivnost”, kaže Mujkić i dodaje kako je riječ o spregi političkih struktura, kao najvećih poslodavaca.
“U zemlji u kojoj je sve manje ljudi, jer oni odlaze, povezanost političkih oligarhija je takva da imate pokrivenost od čistačica do direktora, tako da je meni potpuno jasan motiv tih ljudi koji osnivaju nove stranke”, kaže Mujkić.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže kako se u zadnjih desetak godina pokazalo da je politika veoma unosno zanimanje i da najbolje interese možete ostvariti ako politički djelujete.
“Mnoge stranke počivaju na jakim vođama, pa su stoga vidljivi brojni demokratski deficiti. Tu vidimo i jedan od izvora osnivanja novih partija od strane pojedinaca koji su već politički djelovali u okrilju nekih drugih. Nove stranke su stvarane iz neslaganja sa stranačkim vođstvima, dok su njihove platforme uglavnom ostajale iste”, ističe Topićeva. Smatra da će se trend cjepkanja i stvaranja novih stranaka nastaviti te ne očekuje ukrupnjavanje, objedinjavanje više partija, u dogledno vrijeme.
Maksida Bajramović, portparol CIK BiH, kaže da će pravo stanje i broj političkih stranaka biti poznati do kraja marta 2018, do kada su stranke dužne dostaviti finansijski izvještaj za ovu godinu.
“Stranke se, kao što je poznato, registruju na sudovima, a mnoge su u proteklom periodu brisane iz registra”, zaključuje Pirićeva.
(Nezavisne novine)