RIGA, BRISEL – NATO alijansa je 2014. godine uspostavila Strateški komunikacioni centar, koji, iako dio NATO-a, nije potčinjen nijednoj komponenti unutar Alijanse i predstavlja samostalnu jedinicu, čiji je cilj borba protiv dezinformacija i strateško komuniciranje s javnošću o misiji NATO-a i njegovim ciljevima.
Kao moto Centra uzeta je preambula Statuta Obrazovne, naučne i kulturne organizacije Ujedinjenih nacija: Zato što svi ratovi započinju u ljudskom umu, samo u ljudskom umu se može sačuvati mir. Ideja organizacije je da se pravovremenim informisanjem i upozoravanjem na opasne društvene procese izbijanje rata po mogućnosti spriječi ili barem ubrza njegov završetak.
Centar su osnovale Estonija, Njemačka, Italija, Letonija, Litvanija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo u septembru 2014. godine, nekoliko mjeseci nakon ruske aneksije Krima.
“Misija Centra je da pruži konkretan doprinos strateškim komunikacijskim sposobnostima NATO-a, NATO saveznika i NATO partnera. Njegovoj snazi doprinose multinacionalni i međusektorski učesnici iz civilnog i vojnog, privatnog i akademskog sektora kroz korištenje savremenih tehnologija, virtuelnih alata za analize, istraživanje i donošenje odluka. Srce Centra je velika grupa međunarodnih stručnjaka s vojnim, vladinim i akademskim iskustvom – treneri, edukatori, analitičari i istraživači”, navedeno je na stranici Centra.
Iako postoje brojne teme kojima se NATO bavi, a oko kojih ne postoji saglasnost u BiH, NATO pokušava da kroz informacione kampanje i razmjene mišljenja doprinese dijalogu i boljem međusobnom razumijevanju. To je posebno važno imajući u vidu činjenicu da je BiH kandidat za članstvo u Alijansi, zbog čega je važno da građani BiH dobiju sve potrebne informacije.
Na stranici NATO štaba u Sarajevu odvojena je posebna rubrika u kojoj se govori o tome zašto je za BiH dobro i korisno da bude NATO partner. Benefiti partnerstva podijeljeni su u četiri oblasti, i to partnerstvo, prosparitet, bezbjednost i prednosti koje prevazilaze samo vojnu komponentu.
U rubrici partnerstvo podsjeća se na brojne situacije u kojima je NATO pružio pomoć stanovništvu u BiH, ali i na činjenicu da je Dejtonskim sporazumom dobio mandat da čuva bezbjednost.
“Partnerstvo NATO-a s BiH svakodnevno donosi korist njenim institucijama i oružanim snagama i, bili toga svjesni ili ne, svakom čovjeku u BiH. Demokratska reforma sektora odbrane i bezbjednosti je apsolutno suštinski element slobodnog demokratskog društva – sa civilnim nadzorom i velikom transparentnošću donošenja odluka”, naglasili su oni.
U poglavlju o prosperitetu naglašeno je da je bezbjednost osnovni element za bilo kakav ekonomski prosparitet, te je naglašeno da su zemlje zapadnog Balkana i Baltika koje su postale članice Alijanse značajno ekonomski prosparirale nakon toga.
Što se tiče bezbjednosti, istaknuto je da se nijedna zemlja ne može sama izboriti sa bezbjednosnim izazovima, čak i ako je vojno i ekonomski jaka.
“Manje zemlje, poput BiH, često se nalaze na prvoj liniji fronta, bez resursa i kapaciteta da se izbore s mnogim prijetnjama 21. vijeka. Biti dio Alijanse je od vitalnog značaja za dijeljenje tereta kad su u pitanju troškovi moderne odbrane”, naglašeno je. Podsjetili su, takođe, da BiH već duže od decenije i sama doprinosi bezbjednosti drugih kroz učešće u NATO vojnim misijama.
U posljednjem poglavlju, naglašeno je da NATO nije samo vojna sila, već da je, prije svega, politička organizacija.
“Diplomatska strana NATO-a je manje vidljiva od vojnog elementa, ali je zapravo njegova prava snaga. Naše osoblje u Štabu NATO-a u Briselu, zajedno sa diplomatama iz savezničkih i partnerskih zemalja, uključujući BiH, svakodnevno radi na promovisanju demokratskih vrijednosti, pružanju mogućnosti zemljama da se konsultuju i sarađuju po pitanjima odbrane i bezbjednosti, rješavaju probleme i grade povjerenje kako bi spriječili sukobe”, naglasili su.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: NEZAVISNE NOVINE