Deklaracijom je dogovoreno da dvije države aktivno pokrenu proces unapređenja bilateralne zaštite manjina – srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji. Nakon potpisivanja deklaracije ocjenili su da je riječ o prvom važnom koraku naprijed u odnosu na dugi period hladnih odnosa dvije države.
Rukovanje na mostu u međugraničnoj zoni kod Erduta – buket cvijeća Kolindi – a onda zajedno put rodne kuće srpskog naučnika Milutina Milankovića. Vučić i Grabar Kitarović prvo su razgovarali sa predstavnicima srpske manjine u Dalju, a zatim i sa predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Subotici. Tu je i potpisana deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja. Trudili smo se da budemo konkretni, a odnosi Srbije i Hrvatske kičma su za dobre odnose u regionu – poruka je Aleksandra Vučića.
– Ne postoje teritorijalne pretenzije bilo koje strane, želimo da živimo u miru, želimo da gradimo više povjerenja i ja ću pokušati da češće uđem u Hrvatske cipele, kao što bih volio da oni uđu u srpske cipele – rekao je Vučić.
U jednoj od tačaka deklaracije navodi se da bi odmah trebalo pristupiti pregovorima državnih komisija o određivanju granice između Srbije i Hrvatske. Predsjednica Hrvatske poručila je da su se deklaracijom obje strane saglasile da učine sve kako bi bila riješena otvorena pitanja.
– Ova se pitanja neće riješiti preko noći i neka će se rješavati brže nego druga, ali ja vjerujem da su Hrvatska i Srbija dovoljno sposobne i zrele i da zaista imamo političku volju kako bismo bilateralna pitanja tretirali kao takva i rješavali ih u međusobnim odnosima – rekla je Kitarovićeva.
U dokumentu je navedeno i da dvije države nemaju nikakvih međusobnih teritorijalnih zahtjeva i da su spremne da, u slučaju da bilateralni pregovori ne uspiju, svoj teritorijalni spor iznesu pred međunarodno pravosuđe. Saglasili su se i da je neophodno ubrzati primjenu Sporazuma o pitanjima sukcesije.
RTRS