Kako je ranije najavljeno iz Brisela, razgovore će u kabinetu visoke predstavnice Evropske unije Federike Mogerini voditi beogradski tim na čelu sa predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem sa prištinskom delegacijom koju će predvoditi kososvski premijer Isa Mustafa.
O prvoj od četiri “vruće” teme, Zajednici srpskih opština, prištinska strana je dosad izbjegavala da razgovara sa obrazloženjem da je to pitanje unutrašnjeg uređenja Kosova i da ZSO u svakom slučaju ne bi smjela da ima nikakva izvršna ovlašćenja.
Prema Briselskom sporazumu, međutim, ova zajednica u koju bi trebalo da uđu opštine sa većinskim srpskim stanovništvom, morala bi da ima značajne nadležnosti u zdravstvu, obrazovanju i drugim oblastima važnim za život srpskog življa na Kosovu.
Kada je riječ o telekomunikacijama, o tome se dosad više puta razgovaralo u Briselu kako na političkom, tako i na tehničkom nivou, a glavni kamen spoticanja su međunarodni telefonski pozivni broj za Kosovo i rad srpskih mobilnih operatera.
Kako je ranije poručeno iz beogradskog pregovaračkog tima, srpska strana je spremna da od nadležnog međunarodnog tijela zatraži još jedan pozivni broj i potom ga ustupi Kosovu, ali prištinska strana insistira da broj dobije preko treće zemlje (Austrije), a ne direktno od Beograda.
Kada je riječ o ranije postignutom dogovoru da do formiranja nove telefonske kompanije mobilnom mrežom na sjeveru Kosova upravlja Telekom Srbije, Priština je dosad, prema ranijim izjavama direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića, uporno izbjegavala da ispuni svoje obaveze, pozivajući se na tehničke i zakonske prepreke.
Pitanje energetike, odnosno akumulacionog jezera Gazivode i trafo-stanice Valač je možda najsloženija tema današnjih razgovora, a glavni problem je što se značajan deo energetskih postrojenja na sjeveru Kosova, koje kosovska vlada želi da stavi pod svoju nadležnost, nalazi na teritoriji centralne Srbije.
Premijer Vučić je dosad u više navrata izjavljivao kako predaja ovih postrojenja, a naročito jezera Gazivode, apsolutno ne dolazi u obzir, dok Priština insistira da Kosovska električna kompanija (KEK), koja je u vlasništvu turskog kapitala, dobije punu kontrolu nad njima.
I konačno, na dnevni red je na insistiranje prištinske strane stavljen most koji spaja sjeverni i južni dio Mitrovice, na kome su lokalni Srbi postavili žardinjere i nazvali ga “Park mira”.
Prištinska strana tvrdi da se time krši dio Briselskog sporazuma koji se odnosi na slobodu kretanja, dok sa druge strane odgovaraju da bi uklanjanje žardinjera predstavljalo bezbjednosni problem za Srbe u Mitrovici, koji su više puta bili meta napada nasilničkih grupa Albanaca koji su prelazili most.
Diplomatski izvori u Briselu rekli su da je Mogerini svjesna da je nerealno očekivati da se sva četiri složena problema razriješe na današnjem sastanku, ali da će insistirati se postigne dogovor o bar dva, a da oko ostalih u najmanju ruku dođe do značajnog napretka.
Od napretka u dijalogu zavisi otvaranje prvih pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Srbije EU, a na insistiranje Njemačke, prvo od tih poglavlja trebalo bi da bude poglavlje 35, koje se odnosi na proces normalizacije Beograda i Prištine.
Prema izjavama evropskih zvaničnika, ukoliko današnji razgovori budu plodonosni, Srbija bi prva poglavlja mogla da otvori već na jesen, a najkasnije do kraja tekuće godine.
Kada je riječ o Prištini, od napretka u dijalogu zavisi stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova i EU, koje se u slučaju povoljnog ishoda takođe očekuje na jesen.
RTRS