Naglašavaju da su susret dogovorili kabineti predsjednice Hrvatske i srpskog premijera, bez ikakvih posredničkih aktivnosti bilo koje strane.
“Nije bilo nikakvih spoljnih faktora u dogovaranju susreta, a dogovoren je na obostranu inicijativu”, naglašavaju izvori. S obzirom na zanimljiv politički “tajming” i u Hrvatskoj, gdje je pala vlada, i u Srbiji, gdje vlada još uvijek nije formirana, na Pantovčaku naglašavaju da se susret dogovarao duže vrijeme i nema veze s dnevnopolitičkom situacijom.
Činjenica da deklaraciju potpisuju predsjednica jedne države i premijer druge proizlazi iz toga što je zaključeno da je sa srpske strane Vučić stvarni lider koji ima moć da konačno krene u konkretno rješavanje problema.
“Hrvatska iz svega toga može samo profitirati i to je naš prvi i jedini cilj. Urediti i odmaknuti se od otvorenih pitanja i postaviti temelje dobre volje između političkih čibmenika s jedne i druge strane gdje ćemo zakoračiti u novu sferu odnosa u kojoj se RH i Srbija neće promatrati kao konkurencija, već kao susjedi koji moraju riještiti sva otvorena pitanja i prije svega se okrenuti prema budućnosti”, rečeno je u kabinetu hrvatske predsjednice.
Grabar-Kitarović, kojoj je ovo prva posjeta Srbiji u mandatu – iako ne ulazi u kategoriju državnog nego radnog – potpisaće zajedno s Vučićem političku deklaraciju, koja nema obvezujući karakter sporazuma, ali nosi važnu političku poruku i javnosti u dvije država i međunarodnoj zajednici, najavljuje se.
Politička deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja uključiće prije svega unapređenje zaštite manjina.
Ni Hrvati u Srbiji niti Srbi u Hrvatskoj ne ugrožavaju ni jednu niti drugu državu, ističu izvori iz kancelarije Grabar-Kitarović, gdje se dodaje da Hrvati u Srbiji moraju ostvariti ona prava na koja se Srbija sama obavezala potpisivanjem sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, čime će se se ta zemlja ujedno i uskladiti sa standarima koji su joj važni na putu prema EU.
Druga važna stvar je rješavanje pitanja granice što će se pokušati riješiti bilateralnim pregovorima na temelju međunarodnih pravila, a ako u razumnom roku ne bude uspjeha, koristiće se pomoć međunarodnih pravosudnih institucija. “To su dva ključna momenta” deklaracije, kažu izvori.
Njome će se nadalje utvrditi da treba krenuti u implementaciju sporazuma o sukcesiji potpisanog 2001., te iskreno prionuti traženju nestalih osoba te to tretirati kao humanitarno pitanje.
Dvoje čelnika će se dotaknuti i pitanja novih izazova poput međunarodnog terorizma i migrantske krize te pitanje zajedničkog nastupa dvaju država prema evropskim fondovima, odnosno prekograničnom saradnjom pokušati doći do sredstava kojima bi se, na primjer, mogla obnoviti pruga Zagreb-Beograd.
Pri dogovaranju susreta nije bilo “bočnih faktora” niti ikakvih spoljnih uticaja, nikakvi diplomatski krugovi nisu u tome učestvovali niti je iko znao za dogovor koji je ostvaren isključivo u organizaciji dvaju država, naglašavaju u kancelariji hrvatske predsjednice.
Nezavisne novine