Dok je nošenje vojničke brade u Sloveniji i Hrvatskoj prihvaćeno i regulisano pravilnikom, u BiH je do skora bilo kontroverzno, a u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji ostaje tabu naslijeđen iz vremena JNA.
Iako vojske od Vardara do Triglava dijele sličnosti poput učešća u istim misijama i obuke po istim standardima, drugačiji odnos prema vojničkom izgledu ukazuje na različita poimanja imidža i uticaja normi prošlosti, piše Balkanska bezbednosna mreža.
Vojnička brada u Sloveniji nije samo formalno dopuštena, već i široko prisutna među vojnicima i starešinama. To potvrđuju mnogobrojni prizori iz slovenačkih kasarni, međunarodnih vežbi ili kontingenata koji se nalaze u misiji KFOR ili u NATO borbenoj grupi u Letonijii.
Pravilo službe Vojske Slovenije šalje poruku da brada može biti simbol ponosa i identiteta, ali i da mora da bude usklađena sa standardima vojne službe. Član 41 pravilnika naglašava važnost čistoće i urednosti vojnika, a Član 43 da imaju pravo da nose bradu i brkove uz određene uslove – „moraju biti kratko podšišani, redovno njegovani i uređeni“.
Pravilo precizira da dužina brade ne smije da prelazi 20 milimetara, odnosno gornje dugme košulje, kao i da brkovi ili brada ne smiju da ometaju upotrebu zaštitne maske i druge opreme.
Vojnička brada dobrodošla je i u Hrvatskoj, a dopuštena dužina još je veća nego u Sloveniji. Sudeći po fotografijama sa zvaničnih internet stranica hrvatske vojske, ona je među vojnicima prisutna u manjoj mjeri nego u zapadnom komšiluku.
Pravilnik o službi u Oružanim snagama Hrvatske detaljno propisuje spoljašnji izgled vojnika, uključujući dužinu kose, oblik frizure, brkove i bradu. Član 24 pravilnika precizira da je „brada ne smije biti duža od 0,5 cm i ne smije smetati obavljanju profesionalne dužnosti“.
U Bosni i Hercegovini pitanje vojničke brada pretvorilo se u žustru debatu, sa vjerskim, političkim i etničkim predznakom. Dok je Ministarstvo odbrane zauzelo stav protiv, tvrdeći da je obrijanost neophodna za upotrebu zaštitne opreme, tadašnji predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović uložio je apelaciju smatrajući da se time krše vjerska prava.
Polemika je okončana odlukom Ustavnog suda iz 2021. koja dopušta nošenje brade, jer su bili „prekršeni pravo na privatni život i pravo na slobodu vjere, zagarantovani Ustavom BiH i Evropskom konvencijom“.
U skladu sa tim donijeto je novo pravilo službe oružanih snaga BiH. Brada se sada nosi i prema saznanjima Balkanske bezbedosne mreže, najzastupljenija je kod vojnika bošnjačke nacionalnosti.
I dok je u zapadnim i centralnim dijelovima regiona vojnička brada prihvaćena, na potezu od Beograda, Podgorice do Skoplja i dalje je nepoželjna. Propisi vojnog imidža tog dijela Balkana i dalje su u velikoj mjeri zasnovani na kontinuitetu sa bivšom JNA, gdje je neprihvatljivost brade imala ideološki predznak.
Da u slučaju Srbije nije riječ o praktičnosti, već ukorijenjenom nasljeđu socijalističke prošlosti, otkrivaju detalji Pravilnika službe donijetog ukazom predsjednika Borisa Tadića 2012. koji vojnim licima ne dopuštaju brade, sa izuzetkom vojnog sveštenstva i rezervista.
Tako se u članu 35 vojnicima dozvoljavaju brkovi širi jedan centimetar od širine donje usne i priznaje da „negovana kraća brada“ vojnim sveštenicima ne ometa korišćenje zaštitne maske, bez objašnjenja zašto to pravo nemaju i drugi. Ostaje zagonetno i što se uprkos proslavama datuma Vojske Kneževine Srbije, poznate po trendi bradama, u stvarnoj praksi izgleda uniformi i vojnika daje prednost normama iz ere JNA, a ne starim tradicijama.
U Crnoj Gori, izgled vojnika je slično regulisan. Član 23 pravila službe detaljno propisuje dužinu i stil kose, dozvoljenost brkova, ali jasno stavlja do znanja da brada mora biti obrijana. Ovako formulisana pravila kao i u primjeru Srbije ukazuju da propisani izgled vojnika nije vođen samo praktičnim razlozima.
Tako je i u Vojsci Sjeverne Makedonije, gdje izgled vojnika propisuje Pravilo službe u članu 7. Zulufi mogu da se puštaju do polovine uha, a kosa ne smije da pada na uši, niti da štrči preko ruba beretke, kape ili šapke. Brada ne smije da se nosi, a brkovi ne smiju da prelaze preko gornje usne.
I dok se u vojskama na istočnoj strani Balkana čvrsto istrajava u „brijanju po starom“, na zapadu preferiraju izgled koji ne samo što ističe muževnost, već možda mami i nove regrute. Da li je iza svega nostalgično sjećanje na JNA, spremnost na modernizaciju naspram ukorijenjenih normi jedne epohe ili neka dublja podjela vrijednosti? Odgovor leži, vjerovatno, u neobrijanoj budućnosti.
Nezavisne.com (Foto: slovenskavojska.si)