Fokus rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganja RS koji je aspolvirala Narodna skupština RS ponovo je na scenu vratio pitanja poput toga koliko Srpska zaista ima stranih investicija i koje su njihove koristi.
Vladajuća većina, uz stav da je Srpska finansijski i politički stabilna, te da redovno izmiruje svoje obaveze, tvrdi da se brojni inostrani ulagači vraćaju na ovaj prostor, ali da postoji problem koji se zove – državna imovina, te da je on u ovom momentu kočnica za dolazak novih investitora.
“Strane investicije su vezane za geopolitičko klatno, gdje nismo podobni, poslušni. Zapravo, najveću krizu našeg društva, fiskalnog tereta odgovornosti, rada Vlade RS, svih u rukovodstvu RS najavljuje problem imovine”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.
On je podsjetio da krize u BiH kreću od trenutka kada se u agendi pristaje na sve, osim na imovinu.
“Pa ide kriza sa neimenovanim visokim predstavnikom, sa Ustavnim sudom BiH, pritiskom uglavnom ambasadora SAD, crne liste, nametanjem zakona, pa početka suđenja predsjedniku Miloradu Dodiku. Ako kroz tu prizmu gledate na strane investicije, vidjećete da su one, suštinski u Republici Srpskoj, a posljedično i u BiH zabranjene”, istakao je Stevandić.
Da je Srpska, kako kaže, prihvatila da proda imovinu, ne bi imala ove probleme.
“Ne ide ta imovina ni na nivo BiH, naivni su ovi ljudi iz FBiH koji misle da će to biti u svrhu neke bosanske državnosti, ovo su mnogo krupniji procesi. Ali ipak se može reći da smo mi otvoreno tržište, ali i da su neke investicije blokirane”, dodao je on.
Ognjen Bodiroga, predsjednik Kluba poslanika SDS-a u NSRS smatra da za investicije potreban dugoročni plan, koga Srpska nema. Istakao je da prema zvaničnim podacima 70 odsto izvoza Srpske ide prema članicama EU, poslije toga Srbiji, a onda 0,50 odsto zemljama BRICS-a.
“U BiH su prema podacima Centralne banke BiH u 2023. strane investicije bile 1,89 milijardi KM, a u Srbiji preko četiri milijarde evra. A da bi neko uložio ozbiljan kapital, on mora naći sredinu koja je zdrava po pitanju korupcije, kriminala. E sad zamislite nekog stranog investitora koji želi da uloži veliki kapital u Srpsku, pročita da su Šume u minusu, Željeznice, TE Ugljevik”, konstatovao je Bodiroga.
Nadovezujući se na ovo, Željko Dubravac, poslanik Narodnog fronta u NSRS kazao je strani investitori gledaju na poštovanje zakona i propisa kada žele da ulažu.
“Ne postoji čelično prijateljstvo kako ga zovete po pitanju investicija, već prijateljstvo u interesu, novcu, da uzmu kamate na kredite, da uzmu novac. U decembru smo imali posljednje upozorenje Kineza za Bistricu da se kasni sa plaćanjem određenih obaveza, pa je intervencija bila jako brza. A kako, tako što se Vlada RS zadužila kod kineske banke da bi platili Kinezima i taj novac završi van Republike Srpske”, naglasio je Dubravac.
Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba Za pravdu i red istakao je da su 2016. godine ukupne investicije u Srpsku bile 84,5 miliona KM, 2020 – 226 miliona, ali da zvanični podaci kažu da je nivo stranih ulaganja pao za 28 odsto u zadnjih godinu.
“Ima jedna investicija koje je bila zaista dobra, a to je da je za vrijeme Koštunice prodat Mtel. To je bilo da se pomogne braći, da ne zavisimo od MMF, Svjetske banke, EBRD-a, da Srpska izađe iz svih ekonomskih kriza. Ne možete danas porediti 1,3 milijarde i te 2007/2008. Ali, taj silan novac je potrošen, na eskrou računu više nema ništa. Novac je otišao na kampanju, lustere, trotoare, asfalt, a najviše je nestalo u korupciji. Srpska od te finansijske injekcije nije imala nikakav značaj, a samo jedna HE na rijeci Drini koštala je tada oko 400 miliona KM ili da ste napravili TE Gacko 2, kao što ste tada najavljivali sa ČEZ-om”, naveo je Vukanović.
Iz opozicije ističu da ako se prate dešavanja čini se da je najveći kriminal bio tamo gdje su bile strane investicije.
“Evo samo nekih primjera gdje je Republika Srpska izgubila na stotine milijardi KM.
Jedna je Komsar i investicije u Ugljeviku za izgradnju Bloka 3 TE, a slično je HE Mrsovo na rijeci Lim, gdje je Vlada RS poslije otkupila dio koncesije i za ništa, napravila čovjeku desetine miliona KM čiste dobiti. Izgradnja auto-puta BL-Prijedor vrijedan 300 miliona KM gdje se tvrdi da ga prave Kinezi, ugovor se skriva od javnosti. Rudnik litijuma u Loparama i Ozrenu, takođe protiv interesa stanovništva, a Vlada novim zakonom o geološkim istraživanjima zaobilazi građane. Posljedice odluka će na kraju platiti građani”, rekao je Slaviša Marković, poslanik PDP-a.
Odgovarajući na pominjanje Ugljevika, Dragan Galić iz Kluba poslanika NPS-DNS poručio je da opozicija ne zna šta priča i da ne treba da se za ranije loše stanje u preduzeću okrivljuje aktuelna uprava.
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a smatra da NSRS mora da bude više uključena u koncesije i ugovore koji dolaze sa strane.
“Srpska ima kreditni rejting B+, a to je visoko spekulativan prostor. Dakle, jedan prostor ekonomsko, finansijski prostor koji ne samo da nema magnet za investitore, već ono kako sam rekao sredstvo za komarce koje su uključi u struju i emituje neke frekfencije koje rastjeruju ljude da neće da dođu ni blizu”, naveo je Crnadak.
On je potom zatražio da mu se imenuju oni koji su zaduženi za investicije.
“Neka mi bilo ko od vas iz vlasti ustane i nabroji mi tri ključna čovjeka koja su zadužena u Republici Srpskoj za dovođenje stranih investicija, i neka mi nabroji tri glavne investicije za koje su oni zaslužni. Evo tu je test pred nama, garantujem da se niko neće javiti”, kazao je Crnadak.
Srđan Todorović, predsjednik Kluba poslanika SP-a istakao je da opozicija, na čelu sa Crnatkom vrlo dobro zna da je finansijska i politička stabilnost u Srpskoj obezbijeđena i vrlo vidljiva.
“Čuli ste da je finansijska stabilnost na vašu žalost neupitna, Srpska izvršava sve svoje obaveze i u idućoj godini smanjuje svoje kreditno zaduženje, smanjuje budžetski deficit. Ali vi to sve znate. Kada je u pitanju kreditni rejting o kojem ste govorili, to je kreditni rejting BiH, a ne Republike Srpske i ne možete tvrditi da je takav kreditni rejting prouzrokovan zbog Srpske, a mnogo stvari je koje se dešavaju i u drugom entitetu, ali vi o tome ne govorite, jer vam odgovara da kažete da sve što ne valja dolazi iz Srpske”, naveo je Todorović.
Slobodanka Dubravac, pomoćnica ministra privrede i preduzetništva RS istakla je u završnoj riječi da od 1,89 milijardi KM stranih investicija u BiH u 2023. godini, više od 60 odsto bilo u Republici Srpskoj. Ali, nije mogla da kaže koje su to investicije.
“Mi ne možemo ući u strukturu tih podataka zato što se Centralna banka BiH smatra nadležnom i ne dozvoljava nikome drugom unutar BiH da vidimo koji su to privredni subjekti. Pokretano je više inicijativa prema CB da se ovo izmijeni, i izmjene ovog zakona idu u pravcu da vodimo takvu statistiku i ukoliko to ne bude moglo, Republika Srpska će morati pokrenuti inicijative da vodi svoju paralelnu statistiku”, poručila je Dubravčeva.
Ona je potom nabrojala nekoliko investitora koji su odlučili da reinvestiraju ovdje.
“To su PNP, Iskra-tel Evropa iz Slovenije reinvestira, kao i Mahle, Celex, Calzedonia”, istakla je ona.
Podsjetila je da je Srpska tržište koje ima zonu slobodne trgovine i sa EFTA, CEFTA, Turskom.
“Dakle, ukupno preko 600 miliona potrošača na bazi slobodne trgovine nam daje za pravo da kažemo da Republika Srpska ima potencijal bez obzira na sva ova ograničenja o kojima je predsjednik skupštine govorio”, zaključila je Dubravčeva.
Pored ovog zakonskog rješenja, poslanici su apsolvirali i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća koji su sadržani u potrebi potpunijeg propisivanja dodjele podsticajnih sredstava, kao i usklađivanja sa propisima iz oblasti strateškog planiranja.
Takođe, apsolvirana je i tačka Nacrta zakona o pomilovanju Republike Srpske.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)