Partneri u vlasti na nivou BiH usaglasili su odluku o imenovanju glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom i njegova dva zamjenika.
Saopštio je ovo Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon sastanka sa predstavnicima SNSD-a i stranaka koje čine “trojku” koji je održan u Mostaru.
Čović je kazao da je ostalo još mnogo posla za BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali i mnogo otvorenih pitanja.
Lider HDZ-a poručio je da se na sastanku govorilo o osam tema, a kao prvu je izdvojio Zakon o zaštiti ličnih podataka, za koji tvrdi da je dogovoreno da do srijede budu definisane još neke stvari kako bi do kraja ove sedmice bila održana sjednica Savjeta ministra BiH, a potom i Parlamentarne skupštine BiH.
Plan rasta bio je jedna od ključnih tema razgovora, a u vezi nje je ostalo mnogo toga otvorenog.
“Dogovoreno je da predsjedavajuća Savjeta ministara BiH oformi radni tim pa da se precizno zaključi šta nam je tu ostalo još dogovarati”, kazao je on.
Razgovaralo se i programu integracije, gdje je Čović naglasio da nije usaglašeno imenovanje koordinatora Programa IPA.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a poručio je da je jako važno da se usvoji okvirni budžet institucija BiH za naredne tri godine.
Što se tiče Plana rasta, Nikšić je naveo da tu postoje opstrukcije u određenim kantonima u Federaciji BiH gdje su premijeri iz SDA, zbog čega se taj proces koči.
“Ja sam razgovarao sa pojedinim premijerima i nastojaćemo da to riješimo. Odluke se donose konsenzusom, a sada dio njih to blokira”, poručio je Nikšić.
Jedna od tačaka bila su tekuća pitanja, poput rada OHR-a. Potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković kaže da je prvo pitanje bilo nametnute odluke OHR-a, ali da ono nije bilo predmet rasprave. Kaže da je njegova stranka predložila zaključak u kojem se traži da nosioci vlasti na nivou BiH, od momenta kad BiH dobije datum za pregovore, ne mogu nametati bilo kakava rješenja, osim institucija predviđenih Ustavom, ali da taj zaključak nije bio prihvativljiv partnerima.
Govoreći o ostalim tačkama, Višković kaže da je o Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH usaglašeno 98 odsto stvari, da su kod Plana rasta svih 113 prioriteta prihvatljivi za Srpsku, ali da i dalje ima problema oko Ustavnog suda BiH i stranih sudija. Pojašnjava da kod Ustavnog suda BiH postoje tri koraka. U prvom da do jula 2025. treba da se popune sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, pa onda do decembra naredne godine rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH.
“Kod Ustavnog suda BiH imamo neka tri koraka. U prvom se kaže da do jula 2025. treba da se popune sva upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, pa onda do decembra naredne godine rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu BiH po nekoj mapi koju su ponudili. Mi želimo novi zakon o Ustavnom sudu BiH kojim će biti riješeno pitanje stranaca, kakve mape, kakve priče. Nama je prihvatljiv novi zakon. Mislim da HDZ to hoće, a da vidimo da ‘trojka’ utiče na neke odluke. Tu uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda tamo negdje do kraja 2026. godine gdje se traži da oko 70 odsto odluka bude implementirano”, pojasnio je Višković.
(agencije/TVK3)