Republika Srpska i njene institucije boriće se za svoju imovinu i nećemo odstupiti ni za milimetar u toj borbi bez obzira na pristiske koje trpimo i sankcije koje nam se uvode.
Poručio je ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković.
On ističe da je imovina entiteta regulisana Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da je to crvena linija preko koje nema prelaska.
Višković u intervjuu govori o porukama koje Zapad šalje preko svojih posrednika predstavnicima Republike Srpske vezano za imovinu, pokušaju da se spriječi otplata duga za obveznice na Bečkoj berzi, optužnici protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, američkoj crnoj listi na kojoj se našao, najavljenim protestima, novom boračkom dodatku, Budžetu i zaduženjima Republike.
Kažete da nema razgovora o imovini Srpske. Da li vas neko zove na te razgovore?
Šalju nam se poruke preko “poštara” širom Evrope u smislu “prenesite ovima u Srpskoj da ćemo podijeliti imovinu po principu ‘fer plej’ i dati Srpskoj dovoljno”. Šta ćete dijeliti?! Dijelićete naše?! Što se tiče imovine i aktuelnih predstavnika institucija Republike Srpske na svim nivoima, niko nema ovlaštenja niti pravo da razgovara na tu temu. Imovina je Dejtonska kategorija i uključena je u Ustav. Tamo se kaže: Srpskoj pripada 49 odsto teritorije, a FBiH 51 odsto. Neko sada, nakon 30 godina, želi da razgovara o toj našoj imovini i onda nam šalju poruke “bićemo mi galantni prema vama”.
Preko koga vam šalju te poruke?
Preko posrednika, jer niko od naših ljudi ne želi da razgovara na tu temu. Nema priče o tome i zato nam se dešava sve ovo što se dešava. Na djelu je testiranje Srpske, kakve će reakcije biti i kako će se ko ponašati, da bi onda u jednom momentu nelegalni visoki predstavnik donio neki zakon o imovini. E, ne može, ni po koju cijenu! Borićemo se do kraja. Srpska bez imovine dalje ne bi postojala. Cilj je imovina, a ovo sve ostalo između toga je farsa ili priprema za taj završni udarac. Imovina Republike bi trebala da bude završni udarac za nestanak Srpske. To je ključ svih dešavanja u zadnjih godinu dana gdje se u kontinuitetu nasrće na pojedince i institucije, uključujući sankcije koje se uvode.
I Vi ste se našli pod sankcijama SAD. Zašto?
Nije mi jasno zbog čega sam pod sankcijama, ali mi je drago da su ocijenili da je jedan Radovan Višković iz Banjaluke neki problem SAD. Oni mogu da stave pod sankcije cijelu Srpsku, ali na osnovu čega to rade?! Šta sam se ja to zamjerio SAD? Vjerovatno mi u tom momentu nije bila dobra frizura ili se nekome nisam svidio. Zadnji put sam u toj zemlji bio prije 40 godina. Nemam želju ni da idem tamo. Želim im svu sreću.
Pominjete pritiske na pojedince. Da li je to pravi razlog podizanja optužnice protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, i i v.d. direktora “Službenog glasnika RS”, Miloša Lukića, i da li se plašite da bi Sud BiH mogao da donese osuđujuću presudu u ovom slučaju?
Da. Apsolutno da. Od tog Suda mogu očekivati sve, jer ne radi po zakonu. Da radi po zakonu ne bi ni prihvatio takvu optužnicu. Taj Sud provodi postupak po zakonu koji je nametnuo neko ko nelegalno boravi u BiH. Time je pogažena demokratija u BiH. Ovdje su dobili šamar svi u BiH i poniženi su svi u BiH. Postavlja se ključno pitanje šta će nam izbori, parlamenti, vlade i ministarstva. Čemu oni služe, ako će doći neko i nametati zakone?! Ovo postaje crna hronika u smislu vjerovali ili ne. Ovo nema nigdje na svijetu. Pogažen je Ustav, koji je najveći akt jedne zemlje. Šta je ovo – protektorat, kolonija?! Najveći zločin koji bi svagdje na svijetu bio kažnjen jeste protivustavno djelovanje. Šmit je direktno prekršio Ustav BiH, jer je zabranio predsjedniku Srpske da radi svoj posao, a to je da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji je prije toga usvojila NSRS. Da je pravde, Šmit bi trebao za to da odgovara, a kod nas odgovaraju Dodik i Lukić, koji su samo radili svoj posao. Jedan potpisao ukaz, a drugi ga objavio u Službenom glasniku. Republika Srpska je sada u veoma teškoj poziciji, jer se mora boriti zakonitim sredstvima protiv bezakonja. I svi vide to bezakonje, čitav svijet, a krivci su ljudi koji se bore za svoja prava na zakonit način. Ovo je pravo jačeg, u prevodu Divlji zapad.
Koliko se Republika Srpska zadužila u ovoj godini i da li su ta zaduženja bila neophodna?
Ukupni dug na dan 31.07.2023. godine iznosi 39,5 odsto BDP, a gornja granica je 60 odsto BDP. Javni dug na dan 31.07.2023. godine iznosi 33,2 odsto BDP, a gornja granica je 55 odsto. U 2022. godini BDP je iznosio 14,5 milijardi KM. Stalno nas optužuju da smo zadužili i unučiće, što nije tačno. Gdje je ovdje prezaduženost? Ovo je najmanji stepen zaduženosti otkad postoji Republika Srpska. Ne mogu trošiti vrijeme da raznim „analitičarima“ objašnjavam svaki dan da to što oni govore nije tačno.
Kako komentarišete kritike da se Srpska zadužuje po nepovoljnim kamatama?
Ni to nije tačno. Najveća kamatna stopa sa kojom se zadužila Srpska do sada je 6 odsto. Provjerite po kojim stopama su se zaduživale države iz okruženja na Londonskoj i drugim berzama. Po kamatama od 8, 9, 11 odsto. Sve ove priče su orkestrirane laži kojima se pokušava satanizovati Srpska, razvlastiti i umanjiti njene nadležnosti, pa čak i ekonomski ugušiti. Podsjetiću vas da se čitava regija bavila time kako će Republika Srpska da bankrotira na Vidovdan, 28. juna ove godine. Govorilo se kako će to biti “Dan D”, “kraj” i slično. Šta se desilo od svih tih priča? Bio je Vidovdan, jedino se to desilo. Srpska je u jednom danu isplatila 320 miliona KM Bečkoj berzi. Pokušali su i to da nam opstruišu na način da su pokušali da zaustave novac da ne dođe do Bečke berze. Međutim, mi smo imali tu informaciju, pa smo bili brži od njih i napravili transfer sedam dana ranije.
Ko je pokušao da vas zaustavi?
Isti ovi koji danas atakuju na Srpsku. Isti su nalogodavci.
Znači, zbog toga ste isplatili dug sedam dana ranije?
Upravo zbog toga. Bili su spremni da to zaustave na svaki mogući način da bi se u javnosti opravdalo kako Republika Srpska ne može da plati svoje obaveze.
Predstavnici pet sindikata, među kojima je i policija, najavili su proteste 29. septembra u Banjaluci zbog, kako su naveli, nezadovoljstva radom Vlade RS. Kako ćete odgovoriti na te proteste?
Protesti su pravo sindikata ali razlozi koji se navode za proteste nisu mi do kraja jasni iz razloga jer sporazum koji je zaključen 1. juna 2022. godine između Vlade RS i ovih pet sindikata je do kraja ispoštovan. Podsjetiću da taj sporazum ima ukupno osam tačaka. Ono što definiše povećanje plata obuhvaćeno je sa prve tri tačke. U tački 1 je rečeno da “strane pozdravljaju povećanje plata u iznosu od 10 odsto koje je bilo u maju 2022. godine”. U drugoj tački je rečeno da su “ugovorne strane saglasne da se zaposlenim u javnom sektoru RS, kojima je plata utvrđena zakonima o platama, poveća za 100 KM, počev od avgusta 2022. godine”. To je i urađeno. Tačka tri ovog istog sporazuma kaže da “zaposleni koji imaju najniži koeficijent za obračun plate iz zakona o platama, a kojima je neto plata ispod prosječne neto plate zaposlenih u RS isplaćenoj u 2022 godini, od početka 2023. godine dobiće povećanje za pet odsto”. I to je urađeno.
U tački 4, zbog koje sada najavljuju proteste, rečeno je da će Vlada RS “u drugom kvartalu 2023. godine izvršiti analizu budžeta, analizu plata zaposlenih u javnom sektoru RS i analizu rasta cijena, i u skladu sa rezultatima te analize, u dogovoru sa sindikatima, izvršiće usklađivanje rasta plata zaposlenih u javnom sektoru sa rastom prihoda u budžetu, rastom inflacije i rastom cijena”. U petoj tački se kaže da “predstavnici reprezentativnih sindikata, zbog činjenice da ne bi došlo do ugrožavanja važećeg sporazuma sa MMF, potpisivanjem ovog sporazuma odustaju od zahtjeva za vraćanje prava i posebno iskazivanje toplog obroka i regresa za zaposlene u javnom sektoru”. Ostale tačke ovog sporazuma govore o tome da će Vlada i reprezentativni sindikati formirati zajedničku grupu koja će pratiti realizaciju sporazuma, te da sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja svih strana.
Vratimo se na tačku 4, koja je sporna. Da li je napravljena analiza i šta je zaključeno?
Jeste, urađen je izvještaj radne grupe, koji je potpisan od strane 15 osoba. U izvještaju se konstatuje da su tačke 1, 2 i 3 sporazuma realizovane u cjelosti. Članovi radne grupe iz kabineta Vlade, Ministarstva finansija i članovi Radne grupe koji dolaze iz resornih ministarstava potpisnika sporazuma (MUP, lokalna uprava, obrazovanje…) nakon prezentovane analize Budžeta Republike, odnosno analiza prihoda i finansiranja, konstatuju da pokazatelji upućuju da u ovom trenutku ne postoje uslovi za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru i da u ovom trenutku nije potrebno ni raditi analizu rasta plata zaposlenih u javnom sektoru i analizu rasta cijena, na osnovu kojih bi predložili koliko bi trebalo biti povećanje plata, pa stoga predlažu da se radna grupa sastane ponovo u četvrtom kvartalu 2023. godine, kada budemo imali puno jasniju sliku u vezi ostvarenja budžeta RS za prva tri kvartala 2023. godine.
Dakle, šta tu nije ispoštovano od strane Vlade RS? Povećane su plate u maju 2022. godine za 10 odsto, potom su linearno povećane plate u avgustu iste godine po 100 KM, i u januaru ove godine povećane su za pet odsto plate koje su bile manje od prosjeka na nivou RS. I tačka 4 na koji se pozivaju sad ovi sindikati je ispoštovana. Dakle, sporazum je ispoštovan, a to što je neko mislio da ima uslova za povećanje plata je nešto drugo. Razumijem sve zahtjeve. Neću reći da nisu opravdani ali naše realne mogućnosti ne mogu da prate te zahtjeve. Kao predsjednik Vlade i čovjek pokušavam da održim tekuću likvidnost i stvorene obaveze. Nije problem nešto prihvatiti, ali treba to isplatiti.
Predstavnici pojedinih boračkih udruženja tvrde da im je obećano da će borački dodatak biti isplaćivan od septembra ove godine. Da li će tada početi isplata?
U septembru se predaju zahtjevi, a isplata će ići za oktobar, novembar i decembar za sve borce bez obzira na godine starosti i materijalni status. Dogovorili smo se sa Boračkom organizacijom RS da će do kraja godine biti isplaćivano na način da će se za svaki mjesec učešća u ratu isplaćivati 2,20 KM.
Od 1. januara 2024. godine svi borci, bez obzira na kategoriju, godine života, zaposlenost i materijalni položaj, dobijaće po tri marke po mjesecu učešća u ratu. Zato nam u budžetu za 2024. godinu treba dodatnih 150 miliona KM. Moram odmah da kažem da će biti jedan broj boraca koji imaju mjesec, dva ili tri učešća u ratu, a to su borci 7. kategorije. Oni će dobijati 3 KM, 6 KM ili 9 KM. Dakle, onaj ko je imao 50 mjeseci učešća u ratu dobiće 150 KM, a onaj ko je imao 3 meseca će dobiti 9 KM, bez obzira kakav je njihov materijalni status. Tražio sam od ljudi iz BORS da uvedemo cenzus, jer i Srbija to ima, a i FBiH. Nisam naišao na razumijevanje. Moja je želja bila da taj cenzus bude prosječna plata u Srpskoj, dakle negdje 1.200 ili 1.300 KM. Želio sam da oni koji imaju plate veće od tog iznosa ne primaju taj mjesečni borački dodatak i da u tom slučaju ovi koji su ispod tog cenzusa prime puno više sredstava. Mislim da bi to bila korektnija raspodjela. Nisam naišao na razumijevanje. Možda ja nisam u pravu, ali to mi je bila želja. Uvijek sam želio da pomognemo više onim ljudima koji su u lošijem materijalnom položaju. Zašto da sutra premijer, ministri, direktori javnih preduzeća, načelnici, gradonačelnici, poslanici, odbornici itd, primaju isti borački dodatak kao naš saborac koji nema nikakva primanja. Razmišljao sam na takav način, ali moj prijedlog nije prihvaćen.
Ministarka Zora Vidović je izjavila da banke sa stranim kapitalom ne žele da sarađuju s Vladom Srpske. Da li je to tačno i koliko to otežava rad Vlade, ali i funkcionisanje Srpske?
Otežava svakako. Međutim, moram napraviti ispravku. Nije da banke ne žele da sarađuju već ne mogu. Većina banaka želi da sarađuje sa Srpskom i našim institucijama, i to nam u razgovoru i priznaju. Međutim, često dobiju signale da to ne rade. Dakle, opet se vraćamo na priču da neko želi ekonomski i finansijski da slomi Srpsku.
(srpskainfo)