Pandemija virusa korona otežala je poslovanje više od 90 posto kompanija i obrtnika u Bosni i Hercegovini.
Koliki je iznos direktne i indirektne štete, još se ne zna precizno, ali zasigurno je da će pojedine grane privrede, kao što su turizam, transport i prerađivačka industrija, zabilježiti lošije poslovne rezultate u odnosu na isti period lani.
U anketi koju je provela Obrtnička komora Kantona Sarajevo čak 99,75 odsto obrtnika izjasnilo se da je od pojave virusa korona pretrpjelo finansijsku štetu u poslovanju. Kod većine do kraja marta ona je iznosila manje od 10.000 maraka, ali manji dio obrtnika (15,25%) izjasnio se da je ta cifra između 10.000 i 50.000 KM.
Prognoze za april, maj i jun još su crnje, a prema njima, ukupan gubitak mogao bi da dosegne 8,5 miliona KM, što je za firme od kojih čak 97,75% ima manje od 10 zaposlenih enormna brojka. Trećina obrtnika smatra čak da će na koncu biti prinuđeni da na firmu stave katanac. U međuvremenu, nadaju se da će od vlasti dobiti pomoć u sufinansiranju plata za radnike, a od banaka odgodu plaćanja kredita. U nadoknadu štete malo ko se uzda, ali se nadaju da će ove sedmice bar mali obrti početi s radom.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, tvrdi da se uslužna djelatnost, u koju spada i turizam kao jedna od najvećih i najvažnijih privrednih grana u BiH, neće tako lako oporaviti.
“Zabranjen nam je rad, kažu hotelima nije, ali ko će odsjedati u hotelima kad nema turista. Apelujem na sve nadležne da nam pomognu sad, da sačuvamo radna mjesta, jer od ovog sektora živi preko 600.000 ljudi u BiH. Oporavićemo se kad mjere budu ukinute, ali trebaće vremena, a ljudi od nečega moraju živjeti”, kaže Hadžić.
Nešto optimističniji je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
“Najpogođeniji sektori, uslužna djelatnost, turizam i prevoz putnika, ujedno su i oni koji su u opticaju da se najprije revitaliziraju. Čim se skinu mjere zabrane, oni se vraćaju na posao, otvaraju se butici, kafići, frizerski saloni… Ali, ne treba zaboraviti da države najviše žive od kapilarne mreže finansiranja. Frizerka zaradi plaću i kupi brašno, pa ovaj proizvede žito, taj lanac potrošnje ne smije stati. Svaki dan se izda fiskalni račun, na njega se plati PDV i to održava finansijsku stabilnost zemlje. Dakle, moramo se boriti da ta kapilarna mreža što prije stane na noge, a ona će stati onoga trenutka kad skinemo mjere, tako da još nemamo paniku”, ističe Vuković, koji potvrđuje da je 90% kompanija u BiH pogođeno posljedicama pandemije virusa korona. Prema razultatima Upitnika o poteškoćama u poslovanju, koje je nedavno objavila VTK BiH, od 410 kompanija, većinom iz prerađivačke industrije, 92% je kazalo da osjeća posljedice pandemije. Najviše kompanija (preko 140) se izjasnilo da ima štetu do 50.000 KM, a nekoliko njih navelo je da im je prouzrokovana šteta veća od milion maraka.
Rezultati ankete o stanju sirovina odnosno repromaterijala u kompanijama, u kojoj je učestvovala 261 kompanija, pokazali su da najveći broj kompanija ima zalihu sirovina odnosno repromaterijala za jedan mjesec.
I sam Vuković za “Nazavisne” ističe da je preko 80 posto kompanija u BiH iskazalo da ima na zalihama repromaterijala za svega mjesec dana.
“Ne cijenimo da je to neka panika s obzirom na to da se Vanjskotrgovinska komora BiH iznimno zalagala i da su rezultati vidljivi kada je u pitanju održavanje lanaca opskrbe u BiH”, tvrdi Vuković.
Naglašava da je ova komora uspjela riješiti i pitanje koridora i policijske pratnje, te saradnju sa zemljama u okruženju i 24-satni rad na graničnim prelazima kako ne bi nedostajalo robe u BiH i da se roba koja je već proizvedena može izvesti na strana tržišta.
Najveći broj kompanija proizvodi finalne proizvode, dok sirovine uvozi direktno od dobavljača iz inostranstva, a među tri vodeće zemlje uvoza sirovine su Italija, Njemačka i Austrija.
“Sjeverna Italija nam je najveći bazen za izvoz čelika te tekstila za našu industriju. Ugovori nisu prestali s tim kompanijama u BiH, nego su samo neke narudžbe stornirane. Dosta trpe prerađivačka i elektro-metalna industrija, koje su pale kada je u pitanju i uvoz i izvoz”, kaže Vuković i dodaje da je, s druge strane, agroindustrijski sektor u porastu, a izvoz mesa, mlijeka i poljoprivrednih proizvoda čak je u martu porastao za 11,6 posto.
“Dakle, ne možemo reći da su svi pokazatelji katastrofalni”, zaključio je Vuković.
Šišaju s vizirom na glavi
S makazama u rukama i vizirom na glavi, pojedini frizeri u Sarajevu, nakon mjesec i po obustave rada, dočekali su u subotu prve mušterije u svojim salonima.
Naime, Federalni štab civilne zaštite u četvrtak je donio odluku da se od 1. maja dozvoljava rad trgovina na veliko i malo, uslužnih djelatnosti i malih obrta.
Većina je dane vikenda iskoristila da radnje očisti i prilagodi za rad uz poštivanje propisanih higijensko-epidemioloških mjera, u cilju suzbijanja virusa korona.
Početak rada ulio je nadu za opstanak mnogih malih obrta, čiji vlasnici još sabiraju gubitke.