Rat je mnoge izbejglice ostavio bez doma. Nije mali broj onih koji su ostali bez roditelja, ali dešava se i da su ih upravo oni poslali put zapadne Evrope. Kroz Srbiju je tokom prošle godine prošlo 5.400 djece-migranata, od čega je 177 bilo bez pratnje. Sada je u Srbiji oko 750 njih bez roditelja. Međutim, to su samo zvanični podaci. Nadležne više brinu ona djeca koja su nevidljiva, to jest čiji boravak u Srbiji nije evidentiran. Za njima svakodnevno tragaju na terenu.
Dobro nije natejralo djecu da se iz Avganistana i Pakistana upute ka zapadnoj Evropi. Na put su krenuli sami ili ih je izbjeglička ruta razdvojila od roditelja.
U beogradskom Domu “Vasa Stajić” trenutno je osmoro takve djece: tu su nekoliko dana čak i mjeseci. Država im je dodijelila staratelja.
“Staratelj je taj koji donosi značajne odluke za njegovo dalje zbrinjavanje, da li će se spajati sa roditeljima, srodnicima, ili učestvuje u postupku smještaja u hraniteljsku porodicu. Morate da mu kažete gdje je došao, da ovo nije zatvor, da je ovo jedna institucija gdje će pokušati da mu pomognu da ne završi u rukama krijumčara”, kaže direktor Zavoda za vaspitanje djece i omladine Dragan Rolović.
Smeštaj za mlađe od 18 godina koji su bez pratnje roditelja, osim u Beogradu, postoji u Subotici i Nišu. Briga o maloljetnima, čak i ukoliko su stranci, obaveza je Srbije propisana zakonom.
“Mi smo jedina zemlja od Sirije do Njemačke koja je izdala obavezujuća uputstva svim centrima za socijalni rad gdje god se nalaze migranti da za svako maloljetno dijete mora biti određen staratelj. Obezbijeđena je apsolutno zdravstvena zaštita, a sa Ministarstvom prosvjete razgovaramo o modalitetima gdje bismo na najbolji način mogli da uključimo tu djecu”, ističe Nenad Ivanišević iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
U Srbiji je oko 750 djece bez roditeljske pratnje, tačnije toliko ih je registrovano. Pojedine organizacije tvrde da ih je mnogo više. Upozoravaju i da su oni koji nisu registrovani u mnogo većoj opasnosti.
“Smanjene brojke nisu rezultat uspjeha borbe protiv krijumčarenja djece, već rezultat toga da ne možemo da ispratimo sve procese. Često se djeca šalju u radnu eksploataciju iz zemalja porijekla krijumčara, kanalima da idu da rade. S druge strane, djeca koja su razdvojena od roditelja zapadnu u ruke nekog ko želi da se iskoristi”, rekao je Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
U jeku izbjegliče krize, 2015. godine, kroz Srbiju je prošlo više od 170.000 maloljetnika. Od toga, bez pratnje roditelja bilo ih je gotovo 11.000.
(RTS)