Pravoslavni vjernici obilježavaju danas Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.
Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.
Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, “postili na vodi” najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
Praznovanje u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.
Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Veliki četvrtak u raznim mjestima obilježava se nizom običaja. Iako važi za veliki praznik, Veliki četvrtak je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenice.
Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.
Na Veliki četvrtak običaji su da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama, i puštaju ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih. U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova svijeća, tj. do sljedećeg Velikog četvrtka. Na Kosovu se na Veliki četvrtak farbaju jaja. Prvo ofarbano jaje toga dana zove se strašnik i za njega se vjeruje da štiti kuću od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda. Nekada su se jaja farbala koprivom i ljuskom od luka, a prvo obojeno jaje. “čuvarkuću” djeca odnose na njivu i tu ga ostavljaju da ga sunce ogrije. Poslije podne se jaje vraća u kuću, gdje se čuva cijele godine.
(Srna/Blic Žena)