Srpska pravoslavna crkva obilježava danas najtužniji dan za hrišćane – Veliki petak ili dan Hristovog stradanja a povodom ovog praznika u hramu Svetog Velikomučenika Georgija u Prnjavoru služeno je večernje bogosluženje uz iznošenje Plaštanice. I ovog puta u tišini i velikom broju na bogosluženju bio je prisutan veliki broj vijernog naroda prnjavorskog kraja.
U tihovanju i saosjećanju vijerni narod prnjavorskog kraja kroz bogosluženje, prisjetio se stradanja Isusa Hrista, njegovoh raspeća na krst i smrti za spasenje svijeta. Stradanje i vaskrsenje velike su stvari za hrišćanske duše i to sve nas okuplja u našim svetim bogomoljama poruka je ovo protojereja-stavrofora Duška Drinića, arhijerejskog namjesnika prnjavorskog .
” I mi se sjećamo svih tih događaja i ne samo kroz naše pasivno prisustvo već kroz aktivno učešće i povezivanje. I na taj način najbolje ćemo saosjećati sa stradalnikom našim, Isusom Hristom. U našim hramovima i crkvama danas ne zvone zvona već se ozvanjaju klepala jer na taj način pokazujemo to molitveno tihovanje i saosjećanje ”,rekao je Drinić.
Na sredinu hrama i ove godine je iznesena Plaštanica radi poklonjenja mrtvom Gospodu, na njoj predstavljenom. Veliki petak je dan na koji se obustavljaji svu poslovi, osim bojenja jaja, koja će najaviti dan vaskrsenja Hristovog. Post je tog dana najstroži a toga se pridržavaju i Prnjavorčani koji uvijek dostojanstveno prate hristov put.
” Ovaj dan je poseban za mene i ovog dana strogo postim i saosjećam sa hristovom žrtvom. Ovo je najtužniji dan u godini i posebna svetkovina kada se poklanjamo Isusu Hristu. Svake godine dolazim ovdje i osjećam tugu i bol. Važno je da se posvetimo molitvi jer bez Hrista nema spasenja”,rekao je jedan Prnjavorčanin koji je prisustvovao bogosluženju.
Na Veliki petak nema liturgije već se ujutru čitaju “Carski časovi” koji podsjećaju na vođenja Hrista na sud ka Pontiju Pilatu, vrijeme osude, krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tijela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica. Na dan stradanja, nema pjesme niti slavlja, već sve prati misao o teškom Hristovom stradanju.
Od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
TV K3