Pravoslavni vjernici i crkva danas obilježavaju Veliki petak, dan kada je, po vjerovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gdje je i umro. Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i za njega se vezuje veliki broj običaja i vjerovanja.
Danas se Crkva sjeća događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću – od trenutka kada je Isus izveden pred sud Pontija Pilata, pa sve do momenta kada je skinut sa krsta i položen u grob koji su čuvali vojnici kako bi spriječili da neko ukrade tijelo.
Zbog toga je riječ o najtužnijem hrišćanskom prazniku. Danas se strogo posti, ne pjeva se, ne veseli se, a do Uskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer ona simbolizuju radost, nego se vjernici pozivaju u hram drvenim klepetalima.
Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštanica na posebno ukrašen sto koji simbolizuje Hritov grob Hristov, ispred oltara. U nekim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju ako se u tom trenutku pomole Bogu i pomisle neku lijepu želju, ona će im se sigurno ostvariti.
Danas ne uzimajte igle i eksere… stari kažu, ne valja se! Ovaj dan se naziva i “Raspeti petak”, pa se vjeruje da danas ne valja dirati oštre predmete da se ne bi “povređivale Isusove rane”. Zbog toga danas obućari i krojači ne rade.
U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da danas vještice bacaju čini, pa se djeca ne puštaju iz dvorišta. Slično, vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan uzberu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati onoga ko im je suđen.
Jedine koje danas vrijedno rade su domaćice! One već uveliko farbaju jaja, a kako napraviti ono najljepše, tajna je koju svaka ljubomorno čuva.