U izvještaju se navodi da bi ispuštanje otpada iz proširenih luka moglo imati katastrofalne posljedice za greben koji je pod UNESCO zaštitom i nalazi se na Listi izuzetno ugroženih područja svjetske baštine.
Kako bi se zaustavilo uništavanje ovog već ugroženog ekosistema, WWF poziva vladu Australije da zabrani odlaganje otpada nastalog jaruženjem na području Velikog koralnog grebena.
Planiranim proširenjem luka raskopao bi se 51 milion metara kubičnih okeanskog dna. Ovom masom, Empire State Building mogao bi se ispuniti čak 49 puta! Najveći dio otpada bio bi bačen na vrlo osjetljiva mjesta na grebenu gdje su struje takve da bi mogle nositi otpad u radijusu od 80 kilometara. Jaruženje morskog dna i izbacivanje otpada mogli bi uništiti koralje i ugroziti opstanak već ugroženih vrsta poput morskih kornjača, prenosi portal croenergo.eu.
Iako se već postojeći izgrađeni kapaciteti jedva koriste, Australija pokušava udvostručiti mogućnost izvoza uglja u državi Kvinslend, pokazala je nezavisna studija kompanije “Dalberg Global Development Advisors”.
Prema trenutnim planovima, kapacitet Kvinslenda za izvoz ugljena povećao bi se za 637 tona godišnje, dok kratkoročne prognoze predviđaju da cijela Australija nije u mogućnosti da godišnje izveze toliko uglja.
Industrija uglja na globalnom nivou je u postepenom padu jer ustupa mjesto obnovljivoj energiji, navodi se u istom izvještaju.
“Predloženi radovi nisu neophodni, ali će zato šteta nanijeta grebenu biti nepovratna”, navodi se u izvještaju.
“Kako bi se zaštitio greben, ali i 69.000 radnih mjesta koja postoje zahvaljujući njemu, australijska vlada mora zabraniti bacanje otpada i jaruženje duž cijelog Velikog koralnog grebena”, smatra Dermot O'Gorman, direktor WWF-a u Australiji. “Jaruženje bi trebalo smanjiti a uložiti što više napora u poboljšanje kvalitete vode.”
Ako se daljnje propadanje Velikog koralnog grebena ne zaustavi, postoji bojazan da bi UNESCO ovo područje mogao uvrstiti na listu “područja u opasnosti”.
Status grebena i njegovo stanje bi mogli biti povod za brojne kontroverze na zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu, koje se ove godine održava u Bonu (Njemačka).
Prema izvještaju WWF-a, brojne vodeće banke su se povukle iz finansiranja ovog projekta zbog razarajućeg uticaja koji bi imao na okolinu.
WWF poziva kompanije da ne investiraju ili sudjeluju u projektima koji bi mogli ugroziti Veliki koralni greben, ali i druga područja s UNESCO-ve Liste svjetske baštine.