“Tokom 2017. godine prijavljeno je šest epidemija varičela, i to u vrtićima i školama. Kao i prethodnih godina, kod većine oboljelih bili su dijagnostikovani lakši klinički oblici bolesti”, kazao je dr Radovan Bratić, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS.
On je dodao da su komplikacije rijetke.
“Varičele se javljaju tokom cijele godine, ali najveći broj oboljelih imamo zimi i u proljeće. Izvor infekcije je bolesnik od varičele, a rijeđe herpes zostera”, kaže Bratić.
Rade Dujaković, porodični doktor u banjalučkom Domu zdravlja, kazao je kako je gledao epidemiološke izvještaje i da se o epidemiji u pravom smislu riječi može govoriti u naredna tri mjeseca.
On se dotakao i činjenice da dok kod djece vodene ospice u većini slučajeva prođu bez velikih problema, kod odraslih je situacija ozbiljnija.
“Kod odraslih je klinička slika znatno ozbiljnija, doduše varičele rjeđe susrećemo kod njih. Katkad u nekim komplikovanim slučajevima neophodna je i hospitalizacija. Najčešće su problemi imunološke prirode, jer odrasli organizam nije u stanju da savlada bolest kao dječji jer se radi o bolesti koja nije karakteristična za odrasle ljude”, kaže Dujaković.
Iz Doma zdravlja Trebinje su istakli da ne ide svako s vodenim ospicama kod ljekara.
“Roditelji znaju o čemu se radi jer je karakteristično oboljenje, pa još ako nema velike temperature, ni ne odlaze kod ljekara. Sigurno iz iskustva znamo da na jedan prijavljeni slučaj dođe desetak neprijavljenih”, kazali su iz trebinjskog Doma zdravlja.
Iz zdravstvene ustanove u Doboju navode da svakih nekoliko mjeseci dobijaju prijave za osobe koje su oboljele od varičela.
“U novembru i decembru smo imali po sedam slučajeva, mada po svim statistikama očekuje se povećan broj u januaru, martu i aprilu”, navode u Higijensko-epidemiološkoj službi u Doboju.
Iz jedne banjalučke apoteke rekli su da je potražnja za tečnim puderom koji se stavlja na ospice ispunjene vodom ogromna.
“Za jedan dan sam prodala blizu 100 hipermangan tečnosti. Radim 15 godina u istoj apoteci i ovo je do sada najveći broj prodatih hipermangana za jedan dan”, kazala je jedna apotekarka.
U RS nema malih boginja
U Srbiji, na Kosovu i u Albaniji u posljednja dva mjeseca više djece preminulo je od posljedica malih boginja.
“U RS nemamo prijavljenih oboljelih od malih boginja. Na osnovu informacija iz vakcinalnih centara domova zdravlja, u posljednjem periodu došlo je do povećanja obuhvata MMR vakcinom, što smanjuje mogućnost pojave epidemije, međutim sve dok obuhvat ne bude 95 odsto i više, postoji mogućnost za pojavu epidemija od malih boginja/morbila, rubeole i parotitisa/zaušnjaka”, kazao je Radovan Bratić, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS.
Nezavisne novine