“Od srca želim svih Hrvatima u dijaspori i domovini srećan Božić, puno sreće i ljubavi, nadam se da će 2016. biti sjajna godina za sve nas. U sljedećoj godini očekujem puno uspjeha”, rekao je Orešković.
Inače, uprkos božićnim praznicima izbor Oreškovića za mandatara i dalje pobuđuje pažnju hrvatske javnosti. Dok su politika i građani podijeljeni – ljudi iz svijeta biznisa sa zadovoljstvom su dočekali mandatara iz svojih redova.
U jednom se, ipak, slažu – očekivanja od mandatara Oreškovića su ogromna. Ukoliko se, međutim, želi sprovesti ono što su političari, koji su ga predložili obećali biračima, moraće biti spreman na teške i bolne poteze.
Evropska komisija čeka mjere koje će dugoročno osigurati stabilnost budžeta. Zagrebački Jutarnji list, naime, piše da novu hrvatsku vladu čeka velik i težak posao, bez obzira na to ko će je sastaviti i kakvo će biti njeno ideološko opredjeljenje.
Odnos prema Crkvi, porodici i neke druge vrijednosti nije nešto o čemu se razmišlja u Briselu kada se govori o stvaranju neke vlade u nekoj državi članici, pa tako i u slučaju Hrvatske.
Ionako unutar EU postoje velike razlike između država po tim pitanjima i ne postoji jedan jedinstveni evropski obrazac. Ono što Brisel očekuje je da vlada krene u dugo odgađane reforme koje će osigurati održiv privredni rast te smanjenje prekomjernog deficita i javnog duga.
Istina je da je prethodna vlada na samom kraju svog mandata uspjela trend okrenuti u pozitivnom smjeru pa tako i prvi put zabilježiti privredni rast i izlazak iz recesije. To je priznala i Evropska komisija. Ipak, taj trend predviđenog rasta nije dovoljan da bi se znatnije osjetio izlazak iz recesije. Za to su potrebni dodatni napori, piše hrvatski dnevnik.
Hrvatska je ove godine u zadnji čas izbjegla aktiviranje postupka prekomjernih ekonomskih neravnoteža, ali se one mogu aktivirati u bilo kojem trenutku u kojem bi Evropska komisija procenila da se ne preduzimaju mjere za suočavanje s tim problemom.
Hrvatska neće uspjeti da postigne postavljene ciljeve iz postupka prekomjernog deficita, a još manje za smanjenje javnog duga. Kako su i neke druge države EU imale problema s tim ciljevima, a prema njima Evropska komisija nije bila blagonaklonjena, može se očekivati da će EU i s Hrvatskom krenuti u razgovore o novim ciljevima. No, i za to će tražiti ne samo najavu konkretnih mjera, nego i njihovu primjenu.
Ističe se, međutim, da mjere koje traži Evropska komisija nisu one reforme koje su se spominjale tokom predizborne kampanje i pregovora o stvaranju vlade. EU očekuje od Hrvatske da se fokusira na dugoročne i održive, a ne samo na neke ad hok jednokratne mjere.
One se tiču i poreske politike i penzijskkog i zdravstvenog sistema, a pogotovo načina vođenja poduzeća u javnom ili državnom vlasništvu čije su loše vođenje i gubici znatno pridonijeli povećanju javnog duga. Ako je podjela rukovodećih mjesta u takvim kompanijama zaista bila predmet trgovine između političkih stranaka prilikom pregovora o stvaranju vlade, to nije dobra najava jer je EU upozorila da to treba biti transparentno i zasnovano na kompetencijama kandidata, a ne političkoj podobnosti.
Za novu vladu, piše Jutarnji, nema nepoznanica jer su preporuke koje je EU dala Hrvatskoj javne i jasne pa bi o tome trebalo brinuti i prilikom sklapanja programa nove vlade. I dalje važi upozorenje iz EU da su predizborna obećanja jedno, a realnost drugo pa zato čekaju da vide kakav će biti program nove vlade i, pre svega, kako će izgledati proračun.