Naime, sudeći prema Globalnom fiskalnom okviru Fiskalnog savjeta BiH, koji je u posjedu “Nezavisnih”, povećanje cijena naftnih derivata početkom 2017. godine dovelo je do smanjenja akciznih prihoda zbog slabije potražnje za ovim energentima.
“Akcize na derivate nafte su bile glavni generator rasta prihoda od akciza u 2016. Međutim, usljed rasta cijena nafte na svjetskom tržištu u februaru i martu 2017. porasle su maloprodajne cijene derivata u BiH, što je proizvelo pad potrošnje derivata i, posljedično, pad prihoda od akciza od 10,5 odsto, kumulativno u navedena dva mjeseca”, navedeno je u dokumentu.
U dokumentu se takođe sugeriše i da se neizvjesnost sudbine akciza na naftne derivate negativno odrazila na uvoznike tih proizvoda.
“Eksterno generirani rast cijena derivata destimulativno djeluje na dalje povećanje zaliha derivata, tim više što je višemjesečno povećanje zaliha već finansijski iscrpilo uvoznike i ostale kompanije”, navedeno je u dokumentu.
Međutim, uprkos ovim podacima, u dokumentu je izražen optimizam da će nakon uvođenja akciza doći do povećanja akciznih prihoda, iako su zbog povećanja cijena goriva i posljedične manje potrošnje za 2017. prognozirali pad akciznih prihoda od 2,6 odsto, što se objašnjava nestandardno visokom polaznom osnovom za obračun početkom 2016. godine zbog “povećanog stvaranja zaliha uoči iščekivanja većih akciza”.
“Poredeći projekcije sa naplatom akciza u 2014, prije snažnog pada cijena na svjetskom tržištu nafte, koja bi se mogla smatrati referentnom potrošnjom u BiH s obzirom na rast ekonomije i dohotka, može se zaključiti da su projektovani prihodi od akciza za 2017. i s umanjenjem veći za 16 odsto”, navedeno je u Globalnom okviru.
Drugim riječima, iako je povećanje cijena goriva u proteklih godinu dana dovelo do smanjenja akciznih prihoda, Odjeljenje za makroekonomsko planiranje očekuje da će statistički gledano doći do boljih naplata ako se kao osnovica uzme 2014. godina.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nas na pitanje kako oni prognoziraju kretanje prihoda akciza u svjetlu procjena Globalnog fiskalnog okvira, uputili na Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
U UIO su nam rekli da se tim vrstama analiza bave Direkcija za ekonomsko planiranje Savjeta ministara i Odjeljenje za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru UIO. “Sama UIO takve vrste analiza nije radila, niti se time bavila”, objasnili su. Slično tvrde i u Ministarstvu finansija RS, uz napomenu da je za Globalni fiskalni okvir nadležan Fiskalni savjet BiH.
“S obzirom na to da je zapažanje koje navodite preuzeto iz dijela teksta koji nije pisalo Ministarstvo finansija RS, te imajući u vidu da u dokumentu nije dokazano postojanje direktne veze između povećanja cijene naftnih derivata i pada prihoda od akciza na naftne derivate, već se radi samo o pretpostavci, Ministarstvo finansija RS ne može davati komentare i vršiti procjene prihoda od akciza na osnovu pretpostavki drugih institucija”, objasnili su nam oni.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da je neminovno da nakon povećanja akciza dođe do smanjenja potrošnje, ali da je još teško procijeniti u kolikoj mjeri. “Smanjenje potrošnje biće posebno izraženo u prvoj godini implementacije viših cijena goriva.
Jednostavno rečeno, više cijene neće donijeti onu količinu novca za autoputeve koliko smo očekivali”, smatra Šarović.
Zvizdić: Ima i drugih izvora prihoda
Denis Zvizdić, predsjedavajući Fiskalnog savjeta i Savjeta ministara BiH, rekao je da globalni finansijski okvir nije vezan za Zakon o akcizama. On je dodao da postoje i drugi izvori prihoda koji su jasni i mogu se izračunati, te kreirati budžeti za narednu godinu.
Članovi Fiskalnog savjeta BiH dogovorili su juče da što prije bude održana naredna sjednica da bi mogli ući u definisanje globalnog finansijskog okvira za period 2018 2020. godina. Jučerašnja sjednica Savjeta odgođena je zbog nedostatka kvoruma.