Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da u BiH mora da postoji dijalog da bi bilo riješeno pitanje transportne zajednice, ali uz potpuno uvažavanje svih aktera tog procesa.
Cvijanovićeva je ocijenila da u BiH unutrašnji dogovori uporno izostaju, jer nema komunikacije, niti saradnje, a kamoli da bude ispoštovano sve što je potrebno da bi bili definisani određeni stavovi.
Ona je naglasila da Republika Srpska nije kriva što nije došlo do realizacije tog aranžmana, jer je Srpska pozivala na razgovore koji se nikada nisu desili, te poručila da će pitanje transportne zajednice biti rješavano, ali da rješenje podrazumijeva razgovor.
Nakon sastanka sa šefom Delegacije EU u BiH Lars-Gunarom Vigemarkom, Cvijanovićeva je rekla da je sagovorniku objasnila da se posljednja dešavanja ne odnose ni na kakvu relaciju Banjaluka-Brisel, jer Srpska želi da BiH bude dio EU, ali da su svi problemi samo unutrašnji problemi BiH.
Ona je podsjetila da je Srpska izvršila sve svoje obaveze prije pola godine, što će raditi i ubuduće, iako nije bilo lako sve sprovesti, te da oni koji su preuzeli teret reformi to treba i da urade.
Odgovarajući na pitanje da li je za Vladu jedina opcija njen zaključak kojim će se utvrditi da u definisanju stavova u ime BiH učestvuju tri nadležna ministarstva, Cvijanovićeva je upitala da li je za Savjet ministara BiH jedina opcija da ne prihvati zaključak Vlade Srpske.
Ona je objasnila da nije riječ o suštini ugovora o osnivanju transportne zajednice, iako je bilo određenih strahova, već da je Vlada Srpske insistirala da zajednički stav mora da odrazi svakog aktera u toj priči, a ne jednog nivoa vlasti.
“Naši zaključci od prije nekoliko mjeseci identifikovali su probleme, uključujući i željeznički saobraćaj i totalnu liberalizaciju koja može da se desi. Ali smo pri tome rekli da razumijemo da ne možemo biti sami i drugačiji u odnosu na regiju, ako regija preživi i mi ćemo”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se liberalizacija podrazumijeva i da se za nju znalo kada se krenulo na evropski put, ali tvrdi da BiH nije dovoljno spremna da podnese udar potpune liberalizacije.
“Isto tako znam da liberalizacija daje i određene pogodnosti, a do nas je kada ćemo se standardizovati do te mjere da možemo biti konkurentni pa da plasiramo i određen naš proizvod, a da zadovoljava standarde tržišta na kojem će se naći”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je upitala zašto nije tema da li će BiH zaštititi domaće proizvode od konkurentnijeg proizvoda koji subvencioniše EU, već je tema ko će prezentovati stavove.
“Nije do nas što ne pričamo o tome. Što ne pričamo o tome koje su to političke stvari koje ćemo morati da sprovodimo u budućnosti ako smo zaista opredijeljeni za EU, što ne pričamo o tome kada će naše institucije biti potpuno suverene bez visokog predstavnika i kada ćemo imati potpuno povjerenje EU da se krećemo dalje, što ne pričamo o tržištu i šta nas sve tamo čeka…”, upitala je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da je za nju nedopustivo da se jedna tema, poput transportne zajednice, pojavi kao tema dva dana prije konferencije na kojoj treba da bude nešto potpisano.
“Za mene je to neozbiljno i neodgovorno. Ostalo je pitanje unutrašnje koordinacije, definisanja stavova, pozicija i prezentovanja tih stavova”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je upitala zašto bi bio problem da se na ministarskoj konferenciji definišu stavovi i odredi ko će ih kada prezentovati, te ponovila zaključak Vlade da se moraju poštovati principi mehanizma koordinacije.
“Srpska je uvijek otvorena. Mehanizam koordinacije jeste kompromis, ali koji podrazumijeva da su svi akteri prepoznati u tom procesu i da razgovaraju”, rekla je Cvijanovićeva.
Komentarišući izjavu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića da mehanizam koordinacije ne može biti jači od Ustava, premijer Srpske je rekla da je saglasna sa tim, ali i dodala da mehanizam koordinacije treba da odrazi Ustav.
Govoreći o rotaciji ministara koja je za Zvizdića neprihvatljiva, Cvijanovićeva je navela da i u nekim zemljama EU postoji taj mehanizam, poput Belgije kada ministri iz različitih regija prezentuju dogovorene stavove u Savjetu ministara EU.
“Ako ćemo o Ustavu, nisam nigdje vidjela da piše Ministarstvo saobraćaja i transporta na nivou BiH. Naći ćete mjesto gdje se spominju međunarodne komunikacije, ali ne piše da se taj problem rješava ili da se struktura pravi na način da mora da postoji neko ministarstvo. Ako ćemo otvarati teme, mogu sada da otvorim milion tema, ali nije suština u otvaranju već zatvaranju otvorenih tema”, poručila je Cvijanovićeva.
Ona je zaključila da u BiH treba da postoji više dijaloga i da bi bilo dobro iskoristiti situaciju da postoje sagovornici iz EU koji promovišu zajednički dijalog u BiH.