– Srpska ima dovoljno hrane, a dijelom smo naslonjeni na Srbiju i zahvalan sam vlastima ove zemlje što nas podržavaju – rekao je Dodik.
Ekonomisti ističu da je osnovna funkcija organa vlasti da svim sredstvima pomogne onima koji plaćaju poreze – odnosno građanima.
– Treba pohvaliti pokušaj i ideju o ograničavanju cijena pojedine robe. Možda ćemo uspjeti u tome da na neki način cijene stabilizujemo i da ih smanjimo. Skeptičan sam kada je riječ o tom pitanju, jer smo zemlja koja zavisi od uvoza – kazao je “Glasu” ekonomista Aleksandar Ljuboja.
Dodao je da je Srbija veliki proizvođač potrošnih dobara u prehrani te dijelom u energetici i farmaciji i da time ima kapacitet da obuzda cijene.
– Međutim, kada to gledamo iz ugla RS i BiH, situacija je drugačija. Naši resursi su ograničeni i uvozno smo orijentisana zemlja. Najveći problem su energenti, čiju cijenu kretanja niko ne može da predvidi, čak ni kristalna kugla, a kamoli kakav ekonomista i to je pitanje apetita velikih anglosaksonskih kompanija – naveo je Ljuboja.
Na pitanje ako se nešto moglo uraditi kada je riječ o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda zašto to nije urađeno do sada Ljuboja odgovara da je teško procijeniti da li se moglo išta uraditi, jer zavisimo od uvoza.
– Bila je i suša, ne samo kod nas, nego u čitavom svijetu. Cijene hrane rastu, proizvodnja opada, imamo velike geostrateške poremećaje. Sada već imamo neke konture pravila ponašanja. Vidjećemo šta će biti u narednom periodu i da li će najavljene mjere biti moguće realizovati – kazao je Ljuboja i poručio da je svaka pomoć u neizvjesnim vremenima i visoke inflacije građanima dobrodošla, pogotovo onim sa niskim primanjima.
Sa njegovim stavom slažu se i u Privrednoj komori RS, gdje navode da Srpska zavisi od uvozi te samim tim i od cijena koje se formiraju na globalnom tržištu.
– Zbog toga teško možemo da utičemo na konačnu cijenu. Potrebna su nam dodatna i sistemska rješenja da podstaknemo što više domaću proizvodnju i vidimo koje su nam mogućnosti i šta je ono za šta postoje određeni kapaciteti koje možemo da angažujemo da bismo podigli nivo proizvodnje, kako sa strane kvaliteta tako i količinski. Na taj način mogli bismo da utičemo i na konačnu cijenu strateških proizvoda kao što su hljebna žita, meso i mlijeko – rekao je “Glasu” portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Predstavnici potrošača smatraju da je trebalo još ranije ograničiti cijene.
– Međutim, nijedna vlada ne želi da se odrekne novca koji je dobila na osnovu PDV-a. Imamo mnogo više novca u budžetima, a to koliko građani imaju da prežive nikoga nije briga – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.
Podvukla je da se okasnilo sa tim mjerama, jer i najnovije najave idu u pravcu daljeg povećanja cijena struje, brašna, što će za sobom povući i poskupljenje hljeba i svih drugih pekarskih proizvoda.
– Zakasnilo se sa mjerama, ali bolje ikad nego nikad. To će, ako naravno zaživi, dobro doći mnogima, pogotovo onim koji jako teško žive – zaključila je Marićeva.
Agrarni budžet
Agrarni budžet za iduću godinu u Srpskoj znatno je uvećan i iznosi 180 miliona maraka. Ulaganje u agrar trebalo bi da poveća i proizvodnju domaćih poljoprivrednih proizvoda. Međutim, upućeni tvrde da rezultati tih ulaganja ne mogu biti vidljivi u kraćem periodu.
Glassrspke.com (Foto: G.S)