Dragana Kovačić Jošić, iz Centra za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO, kaže da oni podržavaju donošenje ovog programa, jer su to koraci od suštinske važnosti za očuvanje mentalnog zdravlja žena u najosjetljivijem periodu njihovog života, ali i za zaštitu zdravlja djece i čitavih porodica.
– Ovi dokumenti potvrđuju da je mentalno zdravlje majki prepoznato kao javnozdravstveni prioritet, a planirane mjere, uključujući uvođenje redovnog skrininga u domovima zdravlja i reviziju Metodološkog uputstva, predstavljaju važan korak ka pravovremenom prepoznavanju i liječenju postporođajne depresije – ističe Kovačić Jošićeva.
Podsjeća da su u novembru prošle godine resornom ministarstvu uputili zvaničnu inicijativu za nastavak sprovođenja obaveznog skrininga, naglašavajući hitnost rane detekcije i pružanja podrške ženama u perinatalnom periodu.
Navodi da se Edinburška skala za postporođajnu depresiju (EPDS), upitnik pomoću kojeg se sprovodi skrining, sastoji od 10 pitanja, a efikasan je način za prepoznavanje rizika za postporođajnu depresiju, laka je za korišćenje i potvrđen skrining alat.
– Skrining na postporođajnu depresiju je od velikog značaja jer omogućava da se simptomi prepoznaju na vrijeme i da majka dobije podršku prije nego što stanje postane ozbiljnije. Pravovremenom reakcijom čuva se mentalno zdravlje žene, povoljno se utiče na odnos majke i djeteta, što znamo da je ključno za dijete, a koristi osjeća i cijela porodica. Na taj način skrining postaje ključan korak u očuvanju zdravlja i dobrobiti majke i djeteta. Zbog toga je važno da skrining na postporođajnu depresiju kao preventivni alat bude dio zdravstvenog sistema u cijeloj BiH, te smo inicijative na uvođenje skrininga uputile i Vladi Brčko distrikta i Federalnom ministarstvu zdravstva – pojašnjava Kovačić Jošićeva.
Planiraju, navodi, tražiti podatke od domova zdravlja i Ministarstva o tome da li je uveden ovaj skrining. Međutim, s obzirom na to da je Program objavljen relativno skoro, smatraju da je još rano.
Kako kaže Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, skrining na postporođajnu depresiju u domovima zdravlja bio bi ogromna podrška majkama, jer upravo tu najčešće dolaze na kontrole poslije porođaja.
– Jedan jednostavan upitnik ili razgovor sa stručnjakom može pomoći da se na vrijeme prepoznaju simptomi – od tuge i iscrpljenosti, do osjećaja krivice i teškoća u povezivanju s bebom. Postporođajna depresija nije samo prolazni ‘baby blues’, niti puka posljedica hormonskih promjena. To je ozbiljna dijagnoza koja može ugroziti i majku i dijete – ističe za Nezavisne Savanović Zorićeva.
Naglašava da neliječena depresija povećava rizik od hroničnih mentalnih poremećaja, narušava partnerske odnose, a kod djeteta može ostaviti posljedice na emocionalni i kognitivni razvoj.
– U najtežim slučajevima može dovesti i do suicidalnih misli i postupaka, pa je zato pravovremeno prepoznavanje od životne važnosti. Imala sam priliku raditi sa ženom koja je mjesecima vjerovala da je ‘loša majka’ jer nije osjećala radost uz svoje dijete. Sama se borila s mislima da nije vrijedna i da bebi možda ne bi bilo bolje uz nju. Tek nakon skrininga i razgovora dobila je pravu dijagnozu i podršku, a i danas je stabilna, povezana sa svojim djetetom, dok je njen partnerski odnos znatno bolji – kaže Savanović Zorićeva.
Nažalost, ističe ona, u našem društvu žene s ovim problemom često nailaze na osudu i nerazumijevanje, uz komentare tipa “imaš zdravu bebu, šta ti fali”.
Prema riječima Kovačić Jošićeve, žene još uvijek ne pričaju otvoreno o ovoj temi, ali ističe da ih trudnice i porodilje mogu kontaktirati, te podijeliti iskustva o tome da li im je prilikom posjeta domovima zdravlja ponuđen skrining na postporođajnu depresiju, na koji način, kakav im je bio rezultat itd., i to na mejl: [email protected] ili putem fejsbuka.
(Srpskainfo – Foto: Ilustracja/Arhiva)