Iako pojedini gradovi Srpske bilježe blagi rast u broju hraniteljskih porodica, potreba za njima je i dalje velika, a zanimljivo je da se na ovaj korak najčešće odluče porodice koje su prethodno planirale da usvoje dijete.
Upravo ovakva situacija je u Prijedoru, čiji Centar za socijalni rad bilježi porast broja hraniteljskih porodica posljednjih nekoliko mjeseci, gdje pojašnjavaju da razlog leži u odnosu hraniteljstva sa usvojenjem.
“U posljednje vrijeme sve češće se javljaju porodice koje su zainteresovane za usvojenje, te nakon razgovora sa stručnim radnicima odluče se i za hraniteljstvo”, kazali su iz Centra za socijalni rad Prijedor za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, trenutno imaju 31 hraniteljsku porodicu, u kojima je zbrinuto 37 lica, od čega 24 djece.
“Velika je potreba za hraniteljskim porodicama i smatramo ih značajnim resursom prilikom zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja”, kazali su iz ovog centra.
Slična je situacija i u Banjaluci, koja trenutno ima 37 hraniteljskih porodica i 11 specijalizovanih porodica u kojim je trenutno smješteno 46 djece i 11 djece sa smetnjama u razvoju.
“Zainteresovanost porodica bi svakako trebalo da bude veća jer je potreba ogromna”, ističu iz Centra za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, mnogo je djece koja zaslužuju život u boljoj i srećnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega se zalažu za veći angažman cjelokupne zajednice.
Kako su kazali iz Centra za socijalni rad Banjaluka, mališani koji nisu zbrinuti nalaze se u Domu za djecu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” dok im ne nađu hranitelje.
S druge strane, Trebinje ima samo tri hraniteljske porodice, u kojima je smješteno petoro djece.
“Petoro djece je smješteno u hraniteljske porodice, od toga u dvije porodice po dvoje i u jednoj jedno dijete”, ističu iz Centra za socijalni rad Trebinje za “Nezavisne novine”.
I oni naglašavaju da je ogromna potreba za hraniteljskim porodicama jer se ne može predvidjeti kada će se ukazati potreba za zbrinjavanjem djece.
Dobra vijest iz Trebinja je svakako nova hraniteljska porodica koja je svoj status stekla pred kraj prošle godine, a zanimljivo je da je i ova porodica, kao i u Prijedoru, prvo bila zainteresovana za usvojenje.
“Pored tri već navedene porodice, još jedna porodica je stekla status hraniteljske porodice nakon što su prvobitno bili zainteresovani za usvojenje”, ističu iz ovog centra.
Bez obzira na ovo, zaključuju da je zainteresovanost i dalje vrlo mala, te da bi više trebalo da se govori o značaju i promociji ovih porodica.
Iz Centra za socijalni rad Trebinje više su kazali o samoj naknadi za hraniteljske porodice.
Naknada se obračunava u skladu sa Pravilnikom o hraniteljstvu Republike Srpske i odnosi se na naknadu za rad hranitelja i naknadu za troškove izdržavanja korisnika.
“Naknada za rad hranitelja po korisniku iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u RS ostvarene u prethodnoj godini, te troškovi za izdržavanje korisnika koji se utvrđuju u iznosu od 60 odsto od prosječne cijene smještaja u ustanovu socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada RS, što iznosi 507 KM.
Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti RS, korisnik učestvuje u snošenju troškova smještaja, te se za djecu koja ostvaruju pravo na porodičnu penziju ukupan iznos naknade za hraniteljstvo umanjuje za iznos penzije.
Naknada se obračunava u skladu sa Pravilnikom o hraniteljstvu Republike Srpske i odnosi se na naknadu za rad hranitelja i naknadu za troškove izdržavanja korisnika i to: naknada za rad hranitelja po korisniku iznosi 25% od prosječne neto plate u RS ostvarene u prethodnoj godini (trenutno 25% od 1.144 KM iznosi 286 KM) i troškovi za izdržavanje korisnika utvrđuju se u iznosu od 60% od prosječne cijene smještaja u ustanovu socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada RS (cijena smještaja u Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja je 845 KM), što iznosi 507 KM.
Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti RS, korisnik učestvuje u snošenju troškova smještaja, te se za djecu koja ostvaruju pravo na porodičnu penziju ukupan iznos naknade za hraniteljstvo umanjuje za iznos penzije.
Nezavisne