Prema riječima poslanika SNSD-a Lazara Prodanovića, Bećirovićeva inicijativa ne doprinosi stabilnosti unutar BiH, niti odnosima sa susjednim državama.
Ističući da su specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije ustavna nadležnost Srpske, Prodanović je rekao da je od Bećirovića umjesto ove inicijative očekivao da zatraži održavanje zajedničke sjednice Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije.
“Ovakve aktivnosti nepotrebne su u Parlamentarnoj skupštini BiH i ničemu ne doprinose, o čemu dokaze imamo u prethodnim mjesecima”, konstatovao je Prodanović.
Aleksandra Pandurević iz SDS-a rekla je da bi Bećirovićevu inicijativu smatrala dobronamjernom kad bi uz nju išla i informacija Savjeta ministara BiH zašto Federacija BiH, koja ima pravo na to, nema paralelne veze sa Hrvatskom, a posebno sa Srbijom, kada se zna da samo u Sarajevu 30 odsto stanovništva čine državljani Srbije, porijeklom iz Sandžaka.
Pandurevićeva je naglasila da predložena inicijativa nije u nadležnosti Savjeta ministara i založila se za dalje regionalno povezivanje.
Kao nepotrebnu, politički nekorektnu i suštinski nebitnu Bećirovićevu inicijativu ocijenio je Momčilo Novaković iz NDP-a.
Govoreći u korist svoje inicijative Bećirović je rekao da ona doprinosi povjerenju, transparentnosti i konkretnim odnosima, na šta mu je replicirala Pandurevićeva ističući da je u vezi sa specijalnim paralelnim odnosima Republike Srpske i Srbije sve transparentno i da se informacije o tome mogu naći na sajtu Vlade Srpske.
Protiv Bećirovićeve inicijative glasali su Prodanović, Pandurevićeva, Novaković i Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH, za su bili Željko Komšić iz DF-a i Šefik Džaferović iz SDA, dok je uzdržan bio Damir Arnaut, poslanik SBB-a.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma danas je utvrdila da je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, čiji je predlagač Savjet ministara BiH, usaglašen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te podržala principe predloženog zakona.
Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o prekršajima, koji je utvrđen na inicijativu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH, bilo bi omogućeno licu protiv kog je izdat prekršajni nalog da plaćanjem polovine izrečene novčane kazne u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga bude oslobođen plaćanja druge polovine kazne.
Drugom izmjenom predviđa se da u slučajevima kada se utvrdi da za prekršaj indirektnih poreza kažnjeni izbjegne da plati novčanu kaznu ili mjeru naplate protivvrijednosti robe izrečene rješenjem suda, sud od UIO zatraži provođenje postupka prinudne naplate.
Predložene odredbe, kao se navodi u obrazloženju zakona, od izuzetnog su značaja za prikupljanje finansijskih sredstava koja se uplaćuju na Јedinstveni račun za koji je odgovoran UIO.
U Republici Srpskoj i FBiH od prošle godine na snazi je mogućnost plaćanja polovine kazne u roku od osam dana, što je dalo dobre rezultate.
Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH skinut je sa dnevnog reda zbog neprisustva predstavnika ove institucije.