“Cilj je da lica koja su već osuđena po ovom osnovu budu pod nadzorom, da se eliminiše svaka mogućnost da po bilo kojem osnovu mogu raditi sa djecom”, rekla je Grahovčeva u Narodnoj skupštini Srpske, koja je razmotrila Godišnji izvještaj Ombudsmana za djecu za 2015. godinu.
Prema ovom izvještaju, zaustavljen je rast broja žalbi prema centrima za socijalni rad, a povećan broj preporuka i predmeta po službenoj dužnosti.
Grahovčeva je rekla da je posljednjih godina primjetna sve veća vidljivost djece i njihovih potreba, a u pojedinim oblastima učinjeni su značajni pomaci u zaštiti prava interesa djeteta, ne samo u normativnom dijelu, već i u sve većoj osjetljivosti svih subjekata zaštite.
Ona je navela da, nažalost, postojeći zakoni još u praksi nemaju svoju punu funkciju, jer zakonom utvrđene obaveze još nisu realizovane.
“Nije uspostavljena lista ustanova za uključivanje maloljetnika u rad bez naknade u humanitarne organizacije ili poslove lokalne zajednice, nije uspostavljen vaspitni centar i vaspitna ustanova, nije omogućeno pravo na organizovanje ove djece što dovodi u pitanje ostvarivanje njihovih prava”, rekla je Grahovčeva.
Ona je navela da novi zakon o socijalnoj zaštiti doprinosi unapređenju zaštite djece po različitim osnovama, jer je pored većeg obima prava proširio krug lica djece korisnika prava iz socijalne zaštite.
“Međutim, i u ovoj oblasti ostvarivanje prava djece je dovedeno u pitanje, jer za ostvarivanje prava na dnevno zbrinjavanje djece sa smetnjama u razvoju, u svim lokalnim zajednicama nisu uspostavljeni potrebni centri”, rekla je Grahovčeva.
Ona je navela da značajan doprinos u unapređenju zaštite djece od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja predstavlja potpisivanje protokola o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i uvođenje programa prevencije različitih oblika nasilja u obrazovni sistem.
“Prijave po kojima je institucija postupala u izvještajnom periodu odnose se na sva područja dječijeg odrastanja.
Ipak, u najvećem broju prijava ukazuje se na ugroženost djece u postupcima prekida bračne ili vanbračne zajednice, na neadekvatnu zaštitu različitih oblika nasilja, te na različita pitanja ostvarivanja prava djece u obrazovnom sistemu”, istakla je Grahovčeva.
Poslanik SNSD Milica Lovrić rekla je da bi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite trebalo da napravi detaljnu analizu funkcionisanja centara za socijalni rad, s obzirom da su u ovom izvještaju veoma često pomenuti u smislu lošeg funkcionisanja.
Ona je pohvalila aktivnosti institucije Ombudsmana na izmjenama Porodičnog zakona u pravcu ostavrivanja kontakata maloljetne djece nakon razvoda braka sa bližim srodnicima, te izrazila nadu da će biti podržane i inicijative ove institucije za izmjenu drugih zakona.
Lovrićeva je predložila da institucija Ombudsmana za djecu ima i stalnu kancelariju u Bijeljini, jer je ovaj grad drugi po veličini u Srpskoj.
Poslanik Napredne Srpske Adam Šukalo kritikovao je to što djeca sa posebnim potrebama, djeca kojima je potrebna tuđa njega, imaju samo 170 KM mjesečno pomoći. On je pohvalio inicijativu za osnivanje fonda za liječenje teško oboljele djece u inostranstvu.
Šukalo je najavio da će ova poslanička grupa inicirati nacrt zakona o djelatnosti dadilje u Republici Srpskoj, jer ima mnogo djece koja ne idu u vrtiće i roditelja ne znaju kako i gdje zbrinuti dijete dok su na poslu.