Nepostojanje novih zakonskih pravilnika koji regulišu stambenu izgradnju u RS kada je u pitanju kvadratura, ali i povećana potreba za stanovima doveli su do problema kvaliteta gradnje, pa stanovi koji se vode kao jednosobni i dvosobni ponekad liče na kockice, kažu arhitekte i kupci.
Tako se često dešava da se stanovi od oko 20 m2 smatraju kao jednosobni, sa 30 kao dvosobni, a nije precizirano ni koje veličine je minimalno dnevna soba, koje kupatilo i slično.
Kako su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS naveli za “Nezavisne”, prema Zakonu o građenju koriste se još pravilnici, tehnički propisi i standardi bivše SFRJ iz 1967. godine.
“Kod nas ništa nije definisano, već samo da treba poštovati pravila struke koja nas uče o strukturi stana, veličini prostorija, potrebama komfora i sigurnosti, za razliku od Srbije gdje je pravilnikom detaljno naznačeno koliko koji stan treba imati kvadrata, kao i koji su minimalni tehnički zahtjevi pojedinih prostorija”, navodi Dragica Arnautović-Aksić, inženjer arhitekture i član Saveza arhitekata Republike Srpske.
Kako pojašnjava, po pitanju kvaliteta stambene izgradnje u RS nisu donesena odgovarajuća podzakonska akta, tj. pravilnici kojima bi bila uređena ova oblast.
“Pošto to nije zakonski uređeno, ostavljeno je struci i investitorima da grade prema svojoj savjesti, a vrlo često je lični interes sticanja brze zarade ispred pravila struke. Uglavnom se vodi računa da se projektuju što manji stanovi upitne strukture i kvaliteta, koje kasnije prodaju po nerealno visokim cijenama, marža ide i do 100 odsto pa možda i više, što znači da na 1.000 uloženih maraka investitor zaradi 1.000 KM, što je izuzetno rijetko u drugim branšama”, rekla je Arnautović-Aksićeva.
Upravo manji stanovi su i najtraženiji, tvrdi Stanislava Ligka, direktor “Saga” agencije za nekretnine u Banjaluci.
“Stanovi od 25 do 50 metara kvadratnih su najpopularniji, a ponuda na tržištu takvih nekretnina je zapravo i najmanja. Koliko su manji stanovi rješenje za stambenu situaciju i koliko jedna porodica može funkcionisati u garsonjeri je upitno, ali mnogima su veći stanovi nepristupačni zbog cijene. Opet, s druge strane, cijene manjih nekretnina su više i kreću se od 1.800 do 2.500 KM po metru kvadratnom. Oni drže cijenu”, kazala je Ligka.
Kao jedino rješenje za unapređenje stanja u stambenoj izgradnji Savez arhitekata RS vidi u donošenju podzakonskih akata jer u Pravilniku SFRJ nije definisano koliko treba da iznose minimalne površine stana prema strukturi (koliko je kvadrata jednosoban, a koliko dvosoban stan, itd.), kao ni koliko minimalno moraju iznositi prostorije u stanu.
Dragan A. iz Banjaluke, koji žele da kupi manji stan, kaže da je pogledao nekoliko jednosobnih, ali da je iznenađen onim što je vidio.
“U jednom stanu je tako malo kupatilo da sam jedva ušao, a nema šanse da stane veš-mašina. Mislim da bi to trebalo sve precizirati, da se zna koliko kvadrata najmanje treba da iznosi kupatilo. Vidim i da je trend da se mnogo stanova gradi bez balkona. Naravno, ima i odlične gradnje, ali su cijene vrtoglave”, rekao je on.
Izvod iz pravilnika iz Srbije
Minimalne površine prostorija u stanu:
Dnevna soba – 16 m2
Soba – 11 m2
Objedovanje – 4 m2
Kuhinja – 4 m2
Plakarska ostava – 0,50 m2
Kupatilo – 3 m2
WC (posebna prostorija) – 1,30 m2
Minimalne površine stana:
Garsonjera – 26 m2
Jednosobni stan – 30 m2
Dvosobni stan – 48 m2
Trosobni stan – 65 m2
Četvorosobni stan – 86 m2
(Nezavisne)