Ukoliko BiH do početka novembra ne usvoji zakon o povećanju akciza na naftu i naftne derivate biće joj uskraćena sredstva koja su joj odobrena u julu na samitu u Trstu.
Ovo je danas potvrdio Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dodavši da je riječ o tome da je u pismu koje je Johanes Han, komesar za proširenje EU, uputio BiH ukazavši na potrebu i obavezu usvajanja zakona o akcizama, te da će u protivnom doći do preusmjeravanja drugima svih projekata koje bi finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Podsjećamo, na samitu EU i zapadnog Balkana u Trstu su odobrena četiri projekta BiH. U pitanju su tri projekta na koridoru 5c u rejonu Zenice i mediteranski koridor kod Rudanke, te rekonstrukciji luke Brčko, a njihova vrijednost je 241,6 miliona evra. Od tog iznosa Brisel će BiH pokloniti 46,1 milion evra. Tokom samita prihvaćeno je ukupno sedam projekata iz regiona, čija je vrijednost 538,8 miliona evra. Pored BiH, kojoj su odobrena četiri projekta, Srbija je dobila zeleno svjetlo za dva, a Makedonija za jedan. Projekti se sufinansiraju, tako da dio novca moraju osigurati vlasti država kojima su projekti dodijeljeni. Projekte će, osim BiH i Evropske komisije, finansirati kreditima Evropska investiciona banka i EBRD.
Zvizdić je pozvao sve učesnike u izradi prijedloga zakona o akcizama, uključujući i UO UIO BiH, da izvrše dodatne analize i izrade novi tekst koji bi omogućio pokretanje novog investicionog ciklusa u izgradnji puteva. Podsjećajući da je UO UIO Vijeću ministara dostavio isti tekst Prijedloga zakona o akcizama koji u par navrata nije dobio podršku u Predstavničkom domu, Zvizdić je rekao da ne vidi smisao da u parlamentarnu proceduru uputi nešto što nema šansu da bude usvojeno.
Dodao je da je preduslov za obezbjeđivanje eventualne većine da predloženi tekst zakona pretrpi promjene u smislu potpuno jasne namjene korištenja sredstava iz povećanog nivoa prikupljanja i raspodjele sredstava od akciza, tako da se u svakom trenutku zna koliko je novca prikupljeno i raspoređeno RS, FBiH i Brčkom, koji bi obavještavali javnost o njihovom trošenju. On je izrazio očekivanje da će UO UIO kreirati zakon u kojem bi se tačno naznačilo da 10 feninga od povećanih akciza za gorivo ide za izgradnju autoputeva, a pet feninga za izgradnju puteva, a ne u budžet za potrošnju.
“Nije mi jasno da je u proceduru vraćeno ono što je jedino neprihvatljivo”, naglasio je Zvizdić i dodao da pokušava da ubijedi sve aktere u kreiranju zakona, te da bi promjena samo dvije-tri rečenice u zakonu o akcizama spasila situaciju.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je Hanova reakcija očekivana te da ovo konačno pokazuje da je BiH blokirana i da je nemoguće očekivati da se dođe do promjene ako se ni o akcizama ne može dogovoriti.
Njena koleginica iz SDS-a Aleksandra Pandurević ističe da je neprihvatljivo da 15 feninga ide u budžetsku potrošnju.
“Tražili smo transparentnost i isključivu namjenu. Imamo mi još nekih zahtjeva, nisu samo ti. Uradili smo detaljnu analizu prikupljenih sredstava od 1 KM akciza za izgradnju autoputeva i puteva u BiH i od 2006. do danas prikupljene su tri milijarde KM, od čega je samo 400 miliona KM potrošeno na izgradnju puteva”, kazala je ona.
Dženan Đonlagić, profesor na ekonomskom fakultetu u Sarajevu i finansijski stručnjak, ističe da je Hanovo uslovljavanje veoma loša poruka.
“Odgovorna je vlast što je potpisivala pismo namjere u kojem je obećala povećanje akciza. Sad Evropska komisija koristi instrument da natjera vlast u BiH da poveća akcize. Nema logike da odobrena četiri projekta na samitu u Trstu budu uslov, ali to je mehanizam koji se sad koristi protiv BiH”, zaključio je Đonlagić.
(Nezavisne novine)