Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma parlamenta BiH nedavno je zaključila da se od Savjeta ministara BiH zatraži da u roku od šest mjeseci izvijesti Predstavnički dom šta su uradili po pitanju problema u vezi sa elektronskim poslovanjem, međutim, kako stvari sada stoje, od tog posla, barem u doglednoj budućnosti, neće biti ništa.
Elektronsko poslovanje u institucijama BiH i korištenje elektronskog potpisa zapalo je u ćorsokak i pored toga što su prethodnih godina u ove poslove uložene desetine miliona KM.
Zakoni u BiH, odnosno onaj na nivou BiH i RS koji regulišu ovu oblast, u koliziji su i za razliku od BiH, elektronsko poslovanje, tačnije elektronski potpis, u RS je već u primjeni, ali samo u organima republičke uprave.
Ovim problemima nedavno se bavila i Kancelarija za reviziju institucija BiH, koja je navela da je nejasno kako će se riješiti pravna kolizija, pogotovo u djelu upravnog nadzora na sprovođenjem zakona i vođenja registra akreditovanih ovjerilaca elektronskog potpisa.
Prema zakonu na nivou BiH, ove poslove treba da radi Kancelarija za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, koja još nije zaživjela, dok u Republici Srpskoj te poslove, odnosno nadzor, vrši Republička uprava za inspekcijske poslove.
“Te odredbe čine Zakon o elektronskom potpisu BiH nesprovodivim. Ukoliko se kroz aktuelni proces izmjene tog zakona ne usvoji drugačiji stav, a to je da to bude zakon koji će se isključivo odnositi na proces elektronske sertifikacije za zajedničke institucije, bojim se da je njegova primjena, bar što se RS tiče, osuđena na propast”, rekao je Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS (AIDRS)
Takođe, revizori su naveli i to da je prema zakonu IDDEEA određena kao tijelo zaduženo za izdavanje elektronskog potpisa te da su prilikom nabavke ličnih dokumenta obezbijedili tehnologiju za koju je izdvojeno preko 10 miliona KM, međutim zasad je sva ta tehnologija neupotrebljiva.
“IDDEEA je potpuno nezakonito preuzela poslove proglašavajući sebe nosiocem poslova elektronske sertifikacije za cijelu BiH, kroz planiranu distribuciju ovih sertifikata na ličnim kartama. Tu nije poštovana volja RS da samostalno uređuje ovu oblast, što je njena ustavna nadležnost, a ne BiH”, rekao je Rajčević.
U IDDEEA u vezi s ovim pitanjem nismo uspjeli stupiti u kontakt sa zaduženima za odnose s javnošću.
Elektronske sertifikate u RS zasad izdaje samo AIDRS i to samo za republičke organe uprave, a kako tvrde, da bi elektronski potpis zaživio u punom kapacitetu, neophodno je da postoje subjekti koji bi se na komercijalnim osnovama bavili izdavanjem kvalifikacionih elektronskih sertifikata svim građanima i poslovnim subjektima.
“Nadamo se da će u sljedećoj godini biti osnovan nacionalni centar za upravljanje digitalnim identitetima pri Agenciji, odnosno kvalifikaciono sertifikovano tijelo na nivou RS za sva pravna i fizička lica”, naglasili su u AIDRS.
(Nezavisne)