Ukupan dug BiH koji je uključen u „Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH“ iznosi 10,775 milijardi KM na kraju 2015. godine, što predstavlja 36,7 posto BDP.
Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH usvojio je na posljednjoj sjednici Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, čime Savjet ministara ispunjava jednu od obaveza zacrtanu Akcionim planom Reformske agende za BiH.
Cilj je osigurati finansijska sredstva za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika, a dodatni cilj je razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
Kako se među ostalim navodi u tom dokumentu, u ukupnom dugu, vanjski dug učestvuje sa 77,5 odsto, a unutrašnji sa 22,5 odsto.
Udio duga ugovorenog po fiksnoj kamatnoj stopi u ukupnom dugu iznosi 60,9 odsto, dok je udio duga ugovorenog po varijabilnoj kamatnoj stopi 39,1 odsto.
Vanjski dug uglavnom čine obaveze prema multilateralnim kreditorima (77,6 odsto), a gotovo polovina portfelja vanjskog duga ugovorena je po varijabilnoj kamatnoj stopi.
Unutrašnji dug čine tržišni i netržišni instrumenti – trezorske obveznice, trezorski zapisi, krediti od komercijalnih banaka u zemlji, te obveznice emitovane za izmirenje obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja.
FBiH emituje trezorske zapise i obveznice na Sarajevskoj berzi, a Republika Srpska na Banjalučkoj berzi, dok Distrikt Brčko emituje obveznice i na Sarajevskoj i na Banjalučkoj berzi. Trezorske obveznice imaju rok otplate od jedne do 10 godina.
Kada je reč o troškovima i rizicima postojećeg duga, ukupan dug BiH karakteriše relativno niska ponderisana prosečna kamatna stopa.
Ponderisana prosečna kamatna stopa ukupnog duga je 1,9 odsto, vanjskog 1,3, a unutrašnjeg 3,8 odsto.
To je u najvećoj mjeri rezultat vanjskog koncesionalnog zaduživanja, kao i veoma niskih referentnih kamatnih stopa, te niske kamatne stope koje nose obveznice emitovane za staru deviznu štednju i ratna potraživanja.
U dokumentu se među ostalim navodi da projekcija otplate duga pokazuje pojačani teret otplata do 2019. godine, što je posljedica dospjeća obaveza prema MMF po osnovu “stend baj” aranžmana (IV SBA), kao i domaćih obveznica sa rokom otplate od 5 do 7 godina.
Takođe, vidljiv je pojačani teret otplate 2023. godine zbog dospjeća na naplatu kredita Evropske komisije „Makrofinansijska pomoć II“ za entitete i Institucije BiH u iznosu od 50 miliona evra.
Stanje javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u 2015. iznosilo je 11,949 milijardi KM, a Srednjoročna strategija upravljanja dugom BiH obuhvata dug koji predstavlja direktnu ili indirektnu obavezu institucija BiH, entiteta i DB, a što predstavlja 10,775 milijardi KM, odnosno 90,2 odsto javne zaduženosti BiH.
Državna strategija predstavlja konsolidaciju srednjoročnih strategija upravljanja dugom Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, uključujući i vanjski dug institucija BiH.
Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definisane Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH.
Izvor: Fena