Za taj prijedlog zakona glasala su 303 poslanika ukrajinskog parlamenta, što je 77 glasova više od minimuma potrebnog za usvajanje prijedloga, dok je samo osam poslanika glasalo protiv.
Zakon o vojnoj neutralnosti je Ukrajina usvojila 2010, kako je navela agencija AFP, pod pritiskom Rusije. Ukidanje tog statusa omogućiće Ukrajini pridruživanje drugim vojnim savezima.
Obraćajući se poslanicima u Kijevu prije glasanja, ukrajinski ministar spoljnih poslova Pavlo Klimkin rekao je da ukidanje neutralnog ukrajinskog vojnog statusa ističe opredijeljenost zemlje ka okretanju Evropi i Zapadu, prenijela je agencija Rojters.
“To će voditi integracijama u evropskom i evro-atlantskom prostoru”, rekao je šef ukrajinske diplomatije.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ocijenio je da je usvajanje tog zakona kontraproduktivno i da samo jača konfrontaciju.
“To je kontraproduktivno, samo jača konfrontaciju i stvara iluziju da se usvajanjem takvih zakona može riješiti duboka unutrašnja kriza u Ukrajini”, rekao je Lavrov.
Kako je istakao, daleko produktivniji, razuman put je “da se najzad započne dijalog sa onim dijelom vlastitog naroda koji su potpuno ignorisali kada su vršili državni prevrat”.
“Nema drugog puta. Samo ustavna reforma uz učešće svih regiona, svih političkih snaga Ukrajine može dati ispravan ton i upravo s obavezom da počne takvu reformu ukrajinsko rukovodstvo je stavilo potpis još u aprilu ove godine na sastanku u Ženevi”, naveo je Lavrov.
Predstavnik Rusije u OEBS Andrej Kelin je prethodno ocijenio da je ukrajinsko odbacivanje statusa vojne neutralnosti neprijateljski korak prema Rusiji i da će samo pogoršati odnose dvije zemlje.
“To je neprijateljski korak prema nama. Ovaj politički smjer će samo zaoštriti odnose”, rekao je Kelin.
U sjedištu NATO danas su oprezno reagovali na napuštanje politike neutralnosti i želju Ukrajine da se priključi paktu, ukazujući da Ukrajina prije prijema mora da ispuni niz uslova i kriterijuma.
“Naša vrata su otvorena, a Ukrajina može postati članica ukoliko to zatraži, ispuni standarde i pridržava se usvojenih principa”, rečeno je novinarima u sjedištu NATO u Briselu.
Tu formulaciju su NATO funkcioneri i diplomate i ranije ponavljali nakon najava vlade u Kijevu da će odustati od proklamovane nesvrstane politike.
Nezvanično, briselski diplomatski izvori kažu da među članicama ne postoji jedinstven stav o prijemu Ukrajine u savez i da Kijev neće skoro dobiti pozivnicu za učlanjenje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je i javno u nekoliko navrata ukazala da ne vidi budućnost Ukrajine u NATO, a mnoge druge članice su neraspoložene prema mogućnosti da se zemlja koja je u građanskom ratu poziva u članstvo.
Ukrajina je odavno članica Partnerstva za mir, ali da bi se učlanila u NATO mora da ispuni brojne tehničke kriterijume i izradi detaljan akcioni plan (MAP), a odluka da joj se uputi poziv za učlanjenje mora da bude donijeta jednoglasno.
Predsjednik Ukrajine Petro Porošenko je 19. decembra uputio parlamentu na razmatranje nacrt zakon o ukidanju statusa vojne neutralnosti Ukrajini, navedeno je na veb-stranici predsjednika.
Svrha zakona je, kako se kaže, da se stvore dodatni mehanizmi obezbjeđivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.
“Status neutralnosti Ukrajine pokazao se kao neefikasan u kontekstu odbrane zemlje od strane agresije i pritiska. Činjenica da se Ukrajina nalazi u ‘sivoj’ tampon zoni između moćnih sistema kolektivne odbrane na duže staze je dodatni izazov za našu zemlju”, poručio je Porošenko u obrazloženju nacrta zakona.
Vlasti u Kijevu optužuju Rusiju da stoji iza pobune na istoku Ukrajine do koje je došlo poslije svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, što Kremlj negira.
Agencije