UN navode da će u sljedećih godinu dana Bosnu i Hercegovinu najvjerovatnije napustiti između 22.300 i 23.700 stanovnika u dobi od 18 do 29 godina. Kao razlog za iseljavanje mladi su naveli želju za boljim ekonomskim prosperitetom, boljim životnim standardom i boljim kvalitetom života. Osim toga, kao jedan od razloga naveli su i nepovjerenje u javne institucije, a neka ranija istraživanja su pokazala da im je dodatan motiv za dolazak i nestabilna politička situacija.
Odlazak mladih česta je tema u BiH proteklih godina, ali ona više služi za politička prepucavanja na relaciji vlast – opozicija. I jedni i drugi saglasni su sa tim da iz BiH svakodnevno odlazi sve više građana, posebno mladih, ali imaju različite stavove o tome zašto se to dešava, kao i na koji način zaustaviti taj trend.
Opozicija krivi vlast da ništa ne čini po pitanju odlaska mladih, dok vlast s druge strane odgovara kako se mnogo čini da bi se taj trend zaustavio, ali da ne mogu ekonomski da pariraju EU i Zapadu.
Srpski član Predsjedništva i lider SNSD, Milorad Dodik je nedavno otišao i korak dalje pa je indirektno optužio EU da namjerno “odvlači” građane iz BiH.
– EU je napravila taj ambijent da povuče mlade iz BiH. Ko plaća školovanje tih mladih ljudi u BiH, profesore, struju korištenu za svjetlo i grijanje, a onda mladi kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo – rekao je Dodik.
Poslanica PDP u parlamentu Srpske, Jelena Trivić ističe da postoji više faktora koji utiču na odlazak mladih iz BiH, a najveću odgovornost zasigurno imaju političke strukture koje su na vlasti.
Ona kaže da je na prvom mjestu neophodno smiriti tenzije u BiH i riješiti političku krizu.
– Pojedine političke strukture svjesno prave krize jer razmišljaju samo o izborima i svojim političkim rezultatima, a ne o tome kako to utiče na sve segmente društva. Neophodna nam je stabilizacija političkih prilika, i da nakon toga izvršne vlasti na svim nivoima rade ono što im je posao, a to je da obezbjeđuju bolje uslove života, bolji standard, te lakše i brže zapošljavanje mladih – ističe Trivićeva.
Ona upozorava da mladi jako dugo čekaju na prvi posao u Srpskoj i BiH, i u tom čekanju se prijavljuju na poslove u inostranstvu. S obzirom na to da posao brže dobiju u inostranstvu nego ovdje, to im je dodatan motiv za odlazak. Izvršne vlasti, kako kaže Trivićeva, moraju raditi na tome ali to će moći tek kada se riješi trenutni politički haos.
– Odgovornost je najviše na političarima. Postoji mnogo toga što ubrzava odlazak mladih. Veće plate, dugo čekanje na posao, nezainteresovanost sistema za njihove probleme, teško dolaženje do prve stambene jedinice i mnogi drugi. Za sve to je odgovorna vlast koja bi trebala da radi na suštinskim pitanjima za život građana, a ne da vodi besmislene političke borbe i kreira haos i tenzije – smatra Trivićeva.
Na pitanje da li mladi mogu očekivati da će se nešto promijeniti u BiH, Trivićeva ističe da hoće onda kada građani na izborima daju šansu onim političarima koji su spremni da ne razmišljaju samo o izborima, nego o stanju u zemlji, i koji su spremni da razgovaraju, i traže unutrašnji dijalog unutar Srpske i BiH. Trivićeva smatra da su za krizu u BiH često odgovorni i stranci, odnosno dio međunarodne zajednice, koji pogrijavaju tenzije. Kao primjer navodi “Inckov zakon”, koji je napravio politički haos u BiH.
– Na taj haos su se onda nadovezale neke druge političke strukture, koje su to iskoristile da naprave nove političke teme oko kojih se sada vrtimo, a najmanje govorimo o stalnim problemima građana – kaže Trivićeva.
Potpredsjednik parlamenta Srpske i poslanik SNSD, Denis Šulić ističe da Vlada RS unazad deset i više godina kreira različite projekte za ostanak građana, prevenstveno mladih u Republici, ali da je potrebno još dosta toga uraditi.
On ističe da se projekat „Start up Srpska“ kojim su bili obuhvaćeni mladi do 35 godina starosti, a koji su željeli da pokrenu biznis, pokazao kao veoma dobrim jer mladim ljudima omogućio da realiziju svoju poslovnu ideju i dobiju za to značajna finansijska sredstva.
– S obzirom na korona virus, taj program nije bio u fokusu, ali vjerujem da će od naredne godine ponovo zaživjeti i lično ću se zalagati za to. To je bio jedan od programa koji se pokazao kao veoma uspješnim za rješavanje dijela problema odlaska mladih – ističe Šulić.
On podsjeća na još jedan projekat koji je realizovan sa Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, a koji se tiče IT prekvalifikacije, što je omogućilo mladima da pronađu zaposlenje u IT sektoru. Taj program je, kako ističe Šulić, takođe, zaustavljen nakon pandemije, ali vjeruje da će se ponovo naći u projektima Vlade za sljedeću godinu.
– Kada pričate sa mladim ljudima, pored zaposlenja, sljedeći problem koji oni navode je stambeno zbrinjavanje. Mislim da je i to nešto na čemu treba raditi. Napravili smo jedan takav projekat u Doboju gdje Grad subvencioniše 70 odsto prve nekretnine za mlade bračne parove. Nešto slično trebamo uraditi i na nivou RS – kaže Šulić. On je uvjeren da će se, ako se mladima obezbijedi siguran posao, kvalitetna plata i lakše rješavanje stambenog pitanja, zaustaviti njihov odlazak.