Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH mogla bi da ostane bez više od 65 miliona maraka, jer domaći rudnici i termoelektrane od 2023. godine plaćaju putarinu za gorivo koje koriste njihove mašine, što do tada nije bio slučaj.
Naime, Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA) UIO uradio je analizu projekcije prihoda od indirektnih poreza za idući trogodišnji period u kojoj su se osvrnuli i na potencijalne rizike koji bi mogli oboriti njihove prognoze. Među njima je svakako i potez da rudnici i termoelektrane od početka 2023. godine plaćaju putarinu za gorivo, što je rezultiralo na kraju i podnošenjem tužbi protiv nadležnih od strane rudnika i termoelektrana. Prvi sudski postupci dobili su epilog i to u korist onih koji su podnosili tužbe.
Sve je počelo početkom 2023. godine. Tada su preduzeća u rudarstvu, koje je BiH oslobodila plaćanja putarine za gorivo koje koriste njihove mašine, ostala bez te povlastice, jer je Savjet za državnu pomoć tada utvrdio da je ta pomoć nezakonita. Ta olakšica od tada je ostala na snazi samo za “Željeznice RS” i “Željeznice FBiH”.
Do tada je BiH svake godine donosila posebnu odluku prema kojoj je gorivo koje se sipa u mašine i mehanizaciju, a koje se koristi uglavnom u rudnicima, oslobođeno putarine od 0,40 KM jer ne izlaze i ne koriste javne puteve.
“Rješenja Savjeta za državnu pomoć BiH u vezi oslobađanja putarine za rudnike i termoelektrane nose određene rizike po naplatu indirektnih poreza. Prema saznanjima, neki od privrednih subjekata, koji su bili korisnici oslobađanja putarine, su pokrenuli postupke pred Sudom BiH za naknadu štete, odnosno povrat plaćene putarine za 2023. godinu, a Sud je donio prvostepene presude kojima nalaže isplatu povrata putarine obveznicima”, navedeno je u analizi OMA gdje dodaju i da nije poznato koliko je privrednih subjekata podnijelo tužbe za povrat putarine, niti je moguće predvidjeti konačni ishod postupaka.
Imajući u vidu rješenja Savjeta za državnu pomoć projekcije prihoda od putarine za period 2025-2028 podrazumijevaju i naplatu putarine za sve obveznike, osim za željeznice.
“Drugačiji ishod eventualnih pravnih postupaka korisnika poreske olakšice, to jest konačne presude Suda u korist obveznika, podrazumijevao bi obavezu povrata prethodno plaćene putarine obveznicima, što implicira manju naplatu putarine u odnosu na projekcije. S obzirom na navedene nepoznanice potrebno je sagledati maksimalnu magnitudu negativnog uticaja isplate povrata obveznicima kojima to omogućava Zakon o akcizama”, stoji u analizi OMA.
Takođe, dodaju da su prema dostupnim podacima iz 2022., posljednje godine u kojoj su oslobađanja plaćanja putarine primijenjena na rudnike i termoelektrane, navedenu olakšicu tada koristila 22 privredna subjekta i dvije entitetske željeznice.
“Količina dizela koja je u navedenoj godini oslobođena putarine, a koju su iskoristili rudnici i termoelektrane iznosila je 54,6 miliona litara, iz čega proizilazi da je oslobađanje putarine iznosilo 21,8 miliona KM. Oslobađanje putarine se nije primjenjivalo u 2023, 2024. i 2025. godini. Stoga bi maksimalni negativni iznos povrata putarine za tri godine iznosio 65,4 miliona KM, na bazi podataka iz 2022. i uz zadržavanje istog obima poslovnih aktivnosti rudnika i termoelektrana u protekle tri godine”, navode u OMA.
Vršilac direktora za ekonomsko finansijske poslove RiTE “Gacko” Miloš Tepavčević rekao je da su rudnici i termoelektrane u BiH pokrenuli novi upravni spor protiv poteza Savjeta za državnu pomoć.
“Očekuje se da to bude završeno do kraja godine. Neki od privrednih subjekata pokrenuli su i tužbe za nadoknadu štete. Mi još nismo, što ne znači da nećemo u narednom periodu tražiti nadoknadu štete od 2023. pa na ovamo. Vjerujem da ćemo svi pokrenuti tužbe za naplatu štete od UIO, jer nisu postupili po važećoj zakonskoj legislativi i oslobodili nas ovih nameta”, rekao je “Glasu” Tepavčević i dodao da je apsurdno da rudnici i termoelektrane plaćaju putarinu za korištenje puteva koje uopšte njihova mehanizacija ne koristi.
Samim tim, navodi on, je i rješenje Savjeta za državnu pomoć nezakonito.
“Ispada da plaćamo putarinu za nešto što ne koristimo i za šta smo po našim zakonima oslobođeni. To je suludo”, zaključio je Tepavčević.
Sve uređeno zakonom
Iz Savjeta za državnu pomoć kao razlog za svoje poteze naveli su da Zakon o akcizama BiH, kojim je ova olakšica definisana, nije usklađen sa propisima Evropske unije i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Takođe, tada su poručili i da je pomoć bila selektivna, te da su oni koji su dobijali olakšice stekli ekonomsku prednost koju ne bi imali u normalnim tržišnim uslovima zbog čega su došli u povoljniji položaj u odnosu na ostale učesnike na tržištu.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)