Na taj način, BiH je 4. decembra, nakon Hrvatske, postala druga zemlja u regionu koja je iskazala spremnost da se na organizovan i sistemski način, a u skladu sa evropskim propisima i standardima, suprotstavi ovom međunarodnom kriminalu, saopšteno je danas iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Konvencija je dopuna direktiva EU koje regulišu ovu oblast.
Savjet Evrope je krajem 2010. godine usvojio ovu konvenciju, kojom se prvi put na međunarodnom nivou kao krivična djela definiše krivotvorenje lijekova i medicinskih proizvoda, kao i njihova proizvodnja i stavljanje na tržište bez potrebnog odobrenja ili usklađenosti sa bezbjednosnim zahtjevima.
Ministarstvo civilnih poslova BiH još od 2011. godine realizuje aktivnosti u vezi sa pristupanjem ovoj konvenciji, pa je radna grupa na nivou BiH izradila, a Savjet ministara BiH u junu ove godine usvojio, Operativni plan za pristupanje i ratifikaciju Medikrajm konvencije.
Operativnim planom definisane su sve aktivnosti koje je neophodno preduzeti s ciljem primjene konvencije, identifikovani su nosioci, rokovi i potrebna materijalna sredstva za realizaciju propisanih aktivnosti i mjera.
U narednom periodu Ministarstvo civilnih poslova BiH biće odgovorno za koordinaciju aktivnosti na realizaciji svih neophodnih mjera definisanih Operativnim planom za sprovođenje Konvencije, u čemu će sarađivati sa Ministarstvom bezbjednosti BiH, Interpolom, Ministarstvom pravde BiH, Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH, Tužilaštvom BiH, Agencijom za istrage i zaštitu BiH, Upravom za indirektno oporezivanje BiH i drugim nadležnim institucijama.
U otkrivanje i sprečavanje trgovine krivotvorenih proizvoda uključena su regulatorna tijela za lijekove, policija, carina, pravosudna tijela i farmaceutska industrija.
Izuzetno je važna i međunarodna saradnja i razmjena informacija o prisutnosti ovih proizvoda na određenim tržištima u svijetu. Konvencija predviđa i osnivanje nadzornog tijela koje će nadgledati primjenu Konvencije u zemljama članicama Savjeta.
Predviđena je i nabavka specijalne laboratorijske opreme za Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH s ciljem pravovremene detekcije krivotvorenih lijekova, što će doprinijeti i kvalitetnijoj zaštiti zdravlja građana BiH.
Najčešće se na tržištu nađu krivotvoreni takozvani rekreativni lijekovi /na primjer “vijagra”/, ali i citostatici i hormonalni preparati, a takvih preparata bude i u BiH, što je dokazano brojnim istražnim akcijama.
Kupovina lijekova i medicinskih proizvoda posredstvom interneta izuzetno je rizična, budući da se u takvim ponudama veoma često nađu krivotvoreni lijekovi, poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
(Srna)